Pregovori u Ženevi nastavljaju se pod posredovanjem Omana dok SAD pojačavaju pritisak. Iran tvrdi da neće razvijati atomsku bombu, ali insistira na pravu na mirno obogaćivanje pod nadzorom IAEA. Stručnjaci upozoravaju da su pozicije daleko i da bi, ukoliko pregovori zakažu, moglo doći do regionalne eskalacije.
SAD i Iran u Ženevi: Da Li Je Nuklearni Sporazum Stvarno Na Dohvat Ruke — Ili Se Krećemo Ka Ratu?

Diplomatski krug u Ženevi, posredovan Omanom, nastavio je razgovore između Sjedinjenih Država i Irana o kontroli iranskog nuklearnog programa dok predsednik Trump pojačava pritisak pretnjama vojnom akcijom. Pregovori su fokusirani na ograničenje obogaćivanja uranijuma, ulogu IAEA i moguće tehničke mehanizme nadzora.
Šta su rekli pregovarači
Omanski ministar spoljnih poslova Badr Albusaidi, koji posreduje u razgovorima, izjavio je za medije da je ostvaren „znatan napredak" i da je „mirovni sporazum na dohvat ruke". Ipak, u Vašingtonu je predsednik Trump javno izrazio nezadovoljstvo tempom pregovora i ponovio da ne isključuje upotrebu vojne sile ako, po njegovom mišljenju, to bude neophodno.
Iran kategorički tvrdi da nema i da neće razvijati nuklearno oružje. Iranski ministar spoljnih poslova Abbas Araghchi naglasio je da Teheran traži pravo na mirno obogaćivanje u skladu sa svojim obavezama iz TNP-a, ali da je spreman da razgovara o ograničenjima i tehničkim mehanizmima nadzora.
Uloga IAEA
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) nastavlja da igra centralnu tehničku ulogu: njeni eksperti su uključeni u razgovore o dizajnu nadzora i verifikacije, kao i u proceni tvrdnji o šteti na iranskom nuklearnom potencijalu. IAEA je takođe dovela u pitanje neke ranije američke tvrdnje o potpunom uništenju iranskog programa.
Stavovi stručnjaka i mogući scenariji
Analitičari su podeljeni: dok neki, poput Albusaiđija, vide mogućnost sporazuma, drugi upozoravaju da su pozicije Vašingtona i Teherana i dalje udaljene. Sanam Vakil iz Chatham House-a smatra da je sukob „neizbežan“ u bliskoj budućnosti ukoliko ne dođe do pomaka u pregovorima. S druge strane, neki bivši zvaničnici i komentatori smatraju da bi precizna i masovna vojna kampanja mogla onemogućiti iransku sposobnost da brzo odgovori — ali i da bi takav potez nosio rizik šire eskalacije i dugotrajnog konflikta.
"Obogaćivanje je naše pravo," rekao je Araghchi, ističući da Iran traži mogućnost mirne upotrebe nuklearne tehnologije, uključujući niskoprocentno obogaćivanje za medicinske i istraživačke potrebe.
Ključne tenzije
Glavne tačke spora ostaju: stepen i lokacija obogaćivanja, trajanje i opseg provere IAEA, iranski balistički program i regionalne bezbednosne aktivnosti koje Zapad i saveznici povezuju sa iranskim uticajem. Izrael je, kako je navedeno, posebno snažno protiv bilo kakvog aranžmana koji bi ostavio iranski nuklearni kapacitet netaknut.
Šta sledeći dani mogu doneti
Po izjavama pregovarača, timovi će nastaviti tehničke konsultacije uz podršku IAEA, a novi krug razgovora je planiran za narednu sedmicu. Međutim, dok ne bude postignut sporazum koji zadovoljava ključne sigurnosne zahteve SAD i saveznika, rizik od greške, pogrešnog tumačenja ili eskalacije ostaje visok.
Zaključak: Diplomatska prilika postoji, ali je krhka. Kombinacija različitih prioriteta, političkog pritiska u Vašingtonu i realne zabrinutosti o regionalnom miru znači da ishod ostaje neizvestan — od sporazuma koji uključuje striktne garancije i nadzor IAEA, do scenarija koji bi mogao dovesti do vojne konfrontacije i šire regionalne nestabilnosti.
Pomozite nam da budemo bolji.


































