Sažetak: U ranim satima 28. februara 2026. SAD i Izrael izvele su široko rasprostranjene napade na iranske nuklearne, balističke i lidere povezane lokacije u okviru "Operacije Epic Fury". Iran je zapretio "potresnim" odgovorom; rizik od regionalne eskalacije preko proksi snaga (Hezbollah, Huti, šiitske milicije) raste. Pravna i politička pitanja oko američke odluke i dalje su otvorena, a mnoge ključne činjenice ostaju nepoznate.
Operacija "Epic Fury": Zašto Iranski Odgovor Može Postati Egzistencijalna Pretnja

U ranim satima 28. februara 2026. stotine raketa i drugih projektila pogodile su više lokacija u Iranu u udarima koje su SAD i Izrael opisali kao deo "Operacije Epic Fury". Napadi su usledili nakon višenedeljne vojne koncentracije u regionu i nakon rundi diplomatskih razgovora u Omanu i Ženevi. Po obimu i ciljevima, ove akcije prelaze dosadašnje udare na Iran i uključuju napade na nuklearne objekte, balističke kapacitete i lokacije povezane sa iranskim vrhom.
Šta se dogodilo
Prema izveštajima, napadi su pogodili proizvodne pogone, skladišta i lansirne položaje balističkih i krstarećih raketa, kao i objekte koji su povezani sa vođstvom Islamske Republike. Izraelski premijer i američki zvaničnici potvrdili su da su među ciljevima bile i lokacije u Teheranu bliske vrhovnom vođi ajatolahu Aliju Hamneiju; status pojedinih lidera u trenutku pisanja ostaje neizvestan.
Ciljevi i motivi napada
Zvanično, cilj kampanje je degradacija iranskog nuklearnog i raketnog programa i ograničavanje sposobnosti Teherana da preti regionu. Međutim, napadi na lokacije povezane sa liderstvom i javne izjave američkog predsednika koje sugerišu promenu režima ukazuju da administracija SAD ima širi politički cilj - oslabljenje ili uklanjanje trenutne vlasti u Iranu.
Mogući iranski odgovori i rizici eskalacije
Iranski zvaničnici su najavili "potresni" odgovor. Iako su iranske konvencionalne sposobnosti navodno delimično degradirane, Teheran raspolaže balističkim raketama, dronovima i razgranatim mrežama proksi snaga (Hezbollah, Huti, šiitske milicije u Iraku) koje mogu da izvede napade na regionalne i globalne ciljeve. Prošlog juna Iran je ispalio preko 600 projektila na Izrael, a izveštaji sugerišu da je zemlja uspela delimično da obnovi zalihe.
Pravni i politički aspekti
Predsednik SAD nije tražio prethodnu autorizaciju Kongresa pre pokretanja Operacije Epic Fury. Beleška pravnih savetnika najverovatnije se oslanja na Ustavni Član II i predsednička ratna ovlašćenja, ali 1973. Zakon o ratnim ovlašćenjima (War Powers Act) predviđa da Kongres mora biti obavešten i da administracija ima ograničen rok (60 dana) pre nego što zatraži formalnu autorizaciju za nastavak borbenih dejstava.
Šta dalje očekivati
U ovom trenutku mnogo toga je nepoznato: ko je pogođen među iranskim liderima, kolika je stvarna šteta po balističke kapacitete i da li će početni udari biti uvod u širu kampanju. Ako cilj ostane promena režima, rizik od intenzivnije i duže eskalacije raste — posebno jer iranski rukovodioci sada mogu da vide napade kao egzistencijalnu pretnju i da reaguju nesuzdržano.
Napomena: Ovo su početni izveštaji i situacija se može brzo menjati. Mnogi tehnički podaci i procene dostupni su samo iz javnih izvora i izjava zvaničnika.
Autor: Javed Ali, University of Michigan
Republished from The Conversation — nezavisna analiza i izveštavanje.
Pomozite nam da budemo bolji.

































