U poslednjoj nedelji oktobra 2025. tim dr Jérômea Constanta (RBINS) opisao je niz novih vrsta iz Vijetnama, Indije, Filipina, Borneoa i Perua. Pet otkrivenih vrsta koristi ekstremne oblike kamuflaže — od imitacije kore drveta do predstavljanja kao ptičji izmet. Neke su označene kao Data Deficient, a druge su mikroendemiti čija su staništa posebno ugrožena. Autori ističu potrebu za stabilnim finansiranjem i muzejskoj infrastrukturi da bi imenovanja dovela do stvarne zaštite.
Naučnici Otkrićem Pet Vrsta Koje Se Kamufliraju Kao Izmet i Kora Otkrili Talas Novih Vrsta U 6 Dana

U poslednjoj nedelji oktobra 2025. tim pod vođstvom dr Jérômea Constanta iz Royal Belgian Institute of Natural Sciences (RBINS) opisao je više novih vrsta pronađenih u Vijetnamu, Indiji, na Filipinima, Borneu i u Peruu. Zajednička crta nekoliko otkrića je izvanredna kamuflaža — neke vrste oponašaju koru drveta, dok se druge doslovno predstavljaju kao ptičji izmet.
Kako su vrste potvrđene
Istraživači su kombinovali tradicionalnu morfologiju, analize staništa i molekularne metode kao što je DNA barcoding (kratke sekvence gena koje pomažu u razlikovanju linija). Kod nekih vrsta korišćeni su i napredni snimci, poput micro-CT skeniranja, kako bi se precizno proučile koštane strukture.
Glavna otkrića po datumima
24. oktobar 2025. — Gelastyrella vuquangensis (Vijetnam)
U Nacionalnom parku Vu Quang pronađen je planthopper Gelastyrella vuquangensis. Primerci su ležali na deblima i većim granama pokrivenim mahovinom i lišajem, zahvaljujući čemu gotovo nestaju u pozadini. Živi primerci su prvi put uočeni 14. jula 2023, ali je formalna deskripcija zahtevala više od dve godine verifikacije.
24. oktobar 2025. — Phrynarachne gorochovii (Filipini) i Phrynarachne storozhenkoi (Borneo)
Dve nove vrste paukova-krabova iz roda Phrynarachne fizički oponašaju ptičji izmet. Njihova strategija je višeslojna: vizuelna imitacija, emitovanje neprijatnog mirisa i sedenje na tankoj beloj svili koja privlači mušice. Ta kombinacija služi i za izbegavanje predatora i za privlačenje plena.
27. oktobar 2025. — Hemiphyllodactylus venkatadri (Indija)
U Seshachalam Biosphere Reserve opisan je mali gekon Hemiphyllodactylus venkatadri. Prikupljeno je šest jedinki, najveća duga 33,7 mm (snout–vent length). Ovi gekoni se danju skrivaju ispod kore, a kod nekih srodnika zabeleženo je brzo menjanje nijanse kože zahvaljujući hromatoforima, što dodatno otežava detekciju.
29. oktobar 2025. — Ichthyophis griseivermis (Vijetnam)
Opisana je vrsta ćelavca (caecilian) iz zimzelenih šuma severno-centralnog Vijetnama, na visini od oko 700–800 m. Micro-CT snimci lobanje otkrili su specifične obrasce kostiju koji razlikuju ovu vrstu od srodnika. Autori predlažu status Data Deficient na IUCN listi zbog nedostatka podataka o rasprostranjenju i ugroženosti.
30. oktobar 2025. — Phrynopus manuelrios (Peru)
U Yanachaga-Chemillén nacionalnom parku opisana je žaba sa oko 3.280 m nadmorske visine. Primerci su pronađeni 20–100 cm iznad tla u visokoplaninskim "elfin" šumama; dugi prsti omogućavaju im čvrst hvat za lišće. Vrsta je mikroendemična — poznata samo sa tip lokusa — zbog čega je posebno osetljiva na lokalne promene staništa.
Zašto je imenovanje važno za zaštitu
Formalan opis vrsta (imenovanje i holotipovi) omogućava dalje terenske ankete, procenu po IUCN kriterijumima i pravnu zaštitu. Međutim, autori upozoravaju da bez stabilnog finansiranja i adekvatnih muzejskih kapaciteta za čuvanje uzoraka, koristi od imenovanja su ograničene — posebno za mikroendemične vrste koje su ranjive na brz gubitak staništa.
Napomena: U istom periodu objavljena su i druga značajna otkrića: ponovno pronalaženje 21 „izgubljene“ vrste na Madagaskaru, nalaz nove vrste ribe tokom potrage za navodno izumrlom vrstom u Južnoj Africi i otkriće 91 nove vrste iz jednog fosilnog ležišta u Kini.
Zaključak
Ovaj šestodnevni niz otkrića pokazuje koliko su sofisticirane strategije kamuflaže i koliko nedovoljno istražena globalna biodiverzitetska žarišta. Imenovanje novih vrsta predstavlja prvi korak ka zaštiti, ali bez ulaganja u istraživanja, muzeje i lokalne programe očuvanja, mnoga otkrića mogu ostati samo naučne beleške umesto podloge za očuvanje ugroženih staništa i vrsta.
Pomozite nam da budemo bolji.




























