Izraelska vojna odmazda nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. usmerena je na slabljenje iranskog uticaja i njegovih proksi. Tokom poslednje dve i po godine, serija udara i političkih promena znatno je umanjila operativne kapacitete nekih Iranskih saveznika, uključujući Hezbollah. Nedavni napadi dodatno su podigli tenzije; tvrdnje o ciljanju iranskih lidera ostaju delimično neproverene. Regionalne proksi grupe uglavnom postupaju oprezno, fokusirane na sopstveno preživljavanje.
Niz udaraca koji slabe Iran: Kako su sukobi od 7. oktobra 2023. promenili ravnotežu na Bliskom istoku

Kada je Izrael nakon brutalnog napada Hamasa 7. oktobra 2023. pokrenuo opsežan vojni odgovor, cilj je bio da oslabi uticaj Irana i njegovih regionalnih saveznika. U naredne dve i po godine došlo je do serije vojnijih i političkih udaraca koji su promenili geopolitičku ravnotežu na Bliskom istoku.
Pozadina i početne posledice
Napad Hamasa 7. oktobra 2023. doveo je do žestokog odgovora Izraela. Prema izveštajima, u napadu Hamasa poginulo je oko 1.200 ljudi i 251 osoba je odvedena kao talac; ove brojke su često navođene u međunarodnim izveštajima. S druge strane, Ministarstvo zdravlja pod upravom Hamasa u Gazi objavilo je da je u posledičnim dejstvima izraelske ofanzive poginulo više od 72.000 ljudi, uključujući veliki broj žena i dece; ta tela ne razlikuju borce od civila i ti podaci se u međunarodnim krugovima predmetno diskutuju.
Širenje sukoba i udarci na iranski uticaj
Sukob se ubrzo proširio i uključio druge aktere koji su dugo bili okarakterisani kao deo iranskog "osovine otpora". U Libanu je Hezbollah, ranije procenjivan kao značajan vojni faktor, ušao u razmenu vatre sa Izraelom. Izraelski napadi su, prema izveštajima, naneli teške gubitke Hezbollahu, uključujući smrt komandnih lica i znatnu štetu na arsenalu, posle čega je usledilo američki posredovano primirje. U Siriji su promene na terenu i pad režima saveznika dodatno narušili logističke veze za snabdevanje oružjem.
Jemenski Huti su ispaljivali projektile i napadali pomorske mete u Crvenom moru, dok su Iranom podržane milicije u Iraku izvele niz napada na baze i interese SAD u regionu. Ove akcije su doprinele sve većoj regionalnoj napetosti, ali su takođe ukazale i na ograničenja i oprez kod mnogih proksi grupa.
Nedavna eskalacija i tvrdnje o ciljanju iranskih lidera
U izveštajima koji su kružili tokom najnovijih udara pominjana su i tvrdnja o ubistvu iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija. Važno je naglasiti da takve tvrdnje, ako su objavljivane, nisu nezavisno potvrđene i ostaju predmet provere. U izveštaju AP koji je poslužio kao osnova za ovaj tekst navedeni su primeri razaranja i udaraca na iranske objekte, ali precizne tvrdnje o smrti najviših lidera trebaju biti tretirane oprezno dok nezavisna verifikacija ne bude dostupna.
„Događaji 7. oktobra predstavljali su prekretnicu u dugom sukobu između Irana i Izraela,“ rekao je Mehrzad Boroujerdi, stručnjak za iransku politiku. „To je Izraelu dalo argument za snažniji odgovor.“
Uloga proksi grupa i njihov pragmatični pristup
Analitičari ističu da su mnoge Iranom podržane grupe u praksi postupile proračunato i oprezno, često iz perspektive sopstvenog preživljavanja i lokalnih interesa, a ne isključivo po direktnim naređenjima iz Teherana. Renad Mansour iz Chatham Housea ukazao je na transformativni i krvavi karakter trenutne faze sukoba, ali i na veliku neizvesnost kako će se situacija razvijati.
Posledice i perspektive
Poslednje dve i po godine promenile su vojne kapacitete i političke veze u regionu. I dok su udari oslabili sposobnosti nekih iranskih saveznika, trajne posledice zavise od daljeg razvoja sukoba, diplomatskih koraka i sposobnosti regionalnih aktera da izbegnu širu eskalaciju.
Napomena: U tekstu su korišćeni podaci iz javnih izveštaja i izjave analitičara. Gde su postojale kontradiktorne ili neproverene tvrdnje (npr. o smrti vrhovnog vođe Irana), one su jasno označene kao neproverene.
Pomozite nam da budemo bolji.




























