Amaterski arheolozi pronašli su pet kostura (troje odraslih, jedno starije dete i beba) pod podom vile Hermanna Göringa u kompleksu Wolfsschanze u Poljskoj. Preliminarna procena ukazuje na period između 1918. i 1939. godine, ali loše očuvanje onemogućava utvrđivanje uzroka smrti. Planirano je radiokarbonsko datiranje i dalje forenzičke analize; prisustvo belemnita navodi na hipoteze o paganskim ili okultnim praksama, ali to nije potvrđeno.
Pet Tela Pronađeno Ispod Podova Hitlerove Vile u Wolfsschanze: Misterija Između Dva Sveta Rata

Amaterski arheolozi koji su pretraživali zapuštenu vilu u kompleksu Wolfsschanze (poznatom i kao Wolf's Lair) u Poljskoj otkrili su zlokoban nalaz — pet ljudskih kostura zakopanih odmah ispod podne konstrukcije, kod objekta koji je ranije koristio Hermann Göring.
Prema izveštajima organizacije Latebra i agencije Reuters, nađeni su ostaci troje odraslih, jednog starijeg deteta i jedne bebe; iz kostura su nedostajale šake i stopala. Nakon otkrića, fondacija je obavestila policiju, izvršena je forenzička procena, a slučaj je privremeno zatvoren dok traju dodatne analize i istraživanja.
Šta pokazuju preliminarni nalazi?
Sudski veštak procenio je da ostaci svojim antropološkim karakteristikama odgovaraju periodu između dva svetska rata (1918–1939). Zbog lošeg stanja kostiju u ovom trenutku nije moguće utvrditi uzrok smrti. Latebra planira radiokarbonsko datiranje kako bi preciznije odredila vreme sahrane i suzila raspon godina u kojem su ti ljudi preminuli.
„Nismo znali sa čim imamo posla. Da li su u pitanju okultni rituali obožavaoca Trećeg rajha? Nemamo pojma,“ rekao je Dominik Markiewicz iz Latebre za Reuters.
Moguće interpretacije i ograničenja dokaza
U blizini kostiju pronađeni su i belemniti — dartasti fosili koje su neki stručnjaci povezivali sa paganskim ili ritualnim običajima. Međutim, National Geographic i istraživači upozoravaju da se ti fosili prirodno nalaze u tom području, pa njihovo prisustvo samo po sebi nije dokaz ritualnog žrtvovanja.
Još jedna zagonetka je položaj kostiju: sahranjeni su samo nekoliko centimetara ispod površine i pored cevi za vodovod iz 1940-ih. To znači da su radovi tokom izgradnje ili kasnije intervencije mogli naići na njih — ali su, po svemu sudeći, ostavljeni na tom mestu. Ako datacija pokaže da su sahranjeni pre izgradnje kompleksa (izgrađen do juna 1941), ostaje pitanje zašto nisu otkriveni i uklonjeni tokom radova.
Kontekst lokacije
Wolfsschanze je služila kao jedan od glavnih nacističkih štaba na Istočnom frontu i bila je strogo zatvorena lokacija tokom rata i decenijama posle njega; pod sovjetskom kontrolom prostor je bio nedostupan javnosti sve do 1990. godine. Kompleks sadrži oko 200 objekata na površini većoj od 617 jutara (acres).
Najpoznatiji događaj na tom mestu tokom Drugog svetskog rata bio je pokušaj atentata na Hitlera 20. jula 1944. godine, kada je eksplozijom u sali za sastanke teško ranjeno nekoliko oficira, ali Hitler je preživeo. Nalaz kostiju u vili Göringa, jednog od vodećih nacističkih lidera, izazvao je pojačano interesovanje stručnjaka i javnosti upravo zbog kombinacije istorijskog značaja lokacije i misterioznih fizičkih tragova.
Šta sledi?
Predstojeće forenzičke i laboratorijske analize, uključujući radiokarbonsko datiranje, molekularne i antropološke preglede, trebalo bi da pomognu da se utvrdi starost kostiju i eventualni tragovi identiteta ili uzroka smrti. Dok ne budu poznati rezultati ovih analiza, svaki zaključak o poreklu i prirodi sahrane ostaje preliminaran.
Izvori: Latebra Foundation, Reuters, National Geographic. Priča je objavljena u saradnji sa Biography.com.
Pomozite nam da budemo bolji.


























