Rosersberg, jedan od osam švedskih zatvora, priprema se da od 1. jula prihvati maloletnike od 13 godina ako parlament usvoji predlog vlade za sniženje granice krivične odgovornosti sa 15 na 13 godina. Zatvor uređuje ćelije i učionice, pojačava osoblje i uvodi obavezno školovanje do 16. godine, dok kritičari upozoravaju da će pritvaranje tako mladih štetiti razvoju i povećati rizik od recidiva. Reforma je deo šireg paketa mera koje vlada pokušava da ubrzano uvede pred izbore.
Švedski zatvor u Rosersbergu spreman da od jula primi maloletnike od 13 godina — reforma izaziva oštre kritike

Na severu Stokholma, zatvor u Rosersbergu intenzivno se priprema da od 1. jula primi maloletnike stare samo 13 godina, ukoliko parlament potvrdi predloženu reformu koja snizuje granicu krivične odgovornosti sa 15 na 13 godina za dela koja su kažnjiva najmanje četiri godine zatvora.
Pripreme u Rosersbergu
Rosersberg je jedan od osam zatvora koji se adaptiraju za prihvat mlađih počinilaca. Direktor zatvora Gabriel Wessman rekao je AFP-u tokom obilaska da su preduzete opsežne promene: premeštaju se pojedini odrasli zatvorenici, grade se učionice, uređuju dvorišta i preuređuju ćelije.
Jedna jedinica je oslobođena od 51 odraslog zatvorenika kako bi se napravio prostor za do 24 maloletnika. Svako dete biće u jednojćelijskoj sobi od oko 10 m2 (108 sq ft), ranije predviđenoj za dvoje odraslih; ćelije su opremljene televizorima, a zidovi su okrečeni u zeleno. Na hodniku će biti po šest mladih, sa zajedničkim tušem i zasebnim dvorištem. Svaki hodnik imaće svoju učionicu.
Obrazovanje i nadzor
Obavezno školovanje do 16. godine je, prema rukovodstvu zatvora, ključna komponenta rada sa mlađim pritvorenicima. Kafeterija između odeljenja za odrasle i mlade srušena je kako bi se napravila dodatna učionica.
Osoblje će biti značajno pojačano: za svakog maloletnika biće angažovano približno dvostruko više čuvara nego što je uobičajeno za odrasle. Mlađi pritvorenici će stalno biti u pratnji čuvara — bilo da idu na časove, igraju fudbal, slikaju ili rade domaće zadatke. Noću će biti zaključani u ćelijama od 20:00 do 07:00, a svaka soba ima interfon za kontakt sa osobljem.
Razlozi i kritike reforme
Vlada navodi da je cilj smanjenja starosne granice da se suzbije regrutovanje dece u kriminalne mreže koje ih koriste za napade i ubistva, računajući da će mogućnost zatvorske kazne delovati preventivno. Predlog se odnosi na teška krivična dela za koja je predviđena kazna od najmanje četiri godine zatvora.
Međutim, reforma je izazvala snažno protivljenje: većina konsultovanih organizacija i organa, uključujući zatvorsku upravu i grupe za prava deteta, izrazila je zabrinutost. Julia Hogberg iz organizacije Bris upozorava da je pritvaranje tako mladih osoba štetno za razvoj deteta i povećava rizik od ponovnog kažnjavanja (recidiva). Kritičari smatraju i da bi potez mogao narušiti međunarodni ugled Švedske po pitanju prava deteta.
Širi kontekst
Do sada su maloletnici koji su počinili teška dela upućivani u sigurnosne domove za mlade (SiS-hem), koji su se suočavali s problemima, uključujući izveštaje o regrutovanju unutar tih ustanova. Vlada, koja uživa podršku partije Sweden Democrats, pokušava da brzo sprovede niz reformi uoči parlamentarnih izbora u septembru.
“Morate imati na umu da će to možda biti prvi put da spavaju van kuće, i sada će to biti u instituciji,” rekao je Gabriel Wessman. “Na neki način, postajemo njihovi zakonski staratelji. Kako postupiti s detetom koje ne želi da ustane i ode u školu? To će biti izazov.”
Reforma formalno još mora proći kroz parlament pre nego što stupi na snagu, ali praktične pripreme u zatvorima već su u toku. Debata ostaje podeljena — između pokušaja vlasti da ojača borbu protiv kriminala i straha stručnjaka da će strožije mere naškoditi deci i dugoročno povećati stopu kriminala.
Pomozite nam da budemo bolji.




























