Rat na Bliskom istoku preusmerava pažnju i resurse, što Moskva koristi da pojača pritisak na Ukrajinu. Ruske snage gomilaju rezerve i pojačavaju artiljeriju i dron napade spremajući moguću prolećnu ofanzivu duž preko 1.200 km fronte. Ukrajina odgovara kontraofanzivama u Dnjipro i Zaporožju, ali političke podeljenosti i finansijski sporovi u Zapadu kompliciraju kontinuiranu podršku.
Rusija Sprema Prolećnu Ofanzivu Dok Rat U Iranu Preusmerava Pažnju I Resurse

Pregovori o mirovnim razgovorima posredstvom SAD trenutno su u zastoju zbog sukoba na Bliskom istoku, a to otvara novu priliku za Moskvu da poveća vojni pritisak na Ukrajinu kroz seriju ofanziva koje bi mogle dodatno otežati položaj Kijeva.
Pozadina i geopolitički uticaj
Naglo povećanje cena nafte puni ruski ratni budžet, dok iranski napadi u Persijskom zalivu iscrpljuju protivvazdušne kapacitete SAD i saveznika. To stvara bojazan da će deo sredstava i opreme biti preusmeren iz pomoći Ukrajini, baš u trenutku kada konflikt ulazi u petu godinu.
Situacija na frontu
Ruske snage, po izveštajima analitičkih centara poput ISW-a, pojačale su artiljerijska dejstva i udare dronovima kako bi oslabile ukrajinske pozicije pre kopnenih napada. Moskva navodno gomila rezerve i planira kampanju tokom proleća i leta duž više od 1.200 km linije fronte, sa fokusom na istočni region Donjecka.
Ukrajinske snage su odgovorile kontraofanzivama u Dnjipro i Zaporožju, pokušavajući da onemoguće stvaranje ruskih mostobrana i napredovanje prema regionalnim centrima. ISW ocenjuje da ukrajinska protivdelovanja prisiljavaju Rusiju na izbor između odbrane protiv tih udaraca i preraspodele snaga za nove ofanzive.
Regrutacija, taktike i logistika
Rusija se, nakon delimične mobilizacije koja je izazvala masovno iseljavanje, oslanja na dobrovoljce, strane borce i plaćene regrute, uključujući i kampanje za upis studenata u novoformisane 'Snage dronova'. Istovremeno, opsežni udari raketama i dronovima ciljaju ukrajinsku energetsku i civilnu infrastrukturu.
Analitičari, među kojima je i Jack Watling iz Royal United Services Institute (RUSI), ukazuju na "rastuću smrtonosnost" ruskih napada i na pad ukrajinskih rezervi, ali i na to da Ukrajina nastavlja da pogađa rusku logiku i zalihe srednjeg dometa.
Diplomatija, pregovori i zapadne podele
Pregovori između Kijeva i Moskve ostaju bez proboja: Kremlj zahteva povlačenje ukrajinskih snaga iz anektiranih regiona, prekid teže ka NATO-u i ustupke u političkim pitanjima, što Zelenski odbacuje. Evropska unija je podeljena oko finansijske pomoći – debata o paketu od 90 milijardi evra naglašava napetosti u pogledu prioriteta.
Odbijanje NATO saveznika da pošalju pomorske snage za zaštićivanje tankera kroz Hormuški moreuz izazvalo je kritike, dok administracija SAD pod predsednikom Trumpom stavlja naglasak na drugačije prioritete. Zelenski je pokušao da ponudi ukrajinsku ekspertizu u zaštiti od iranskih Shahed dronova slanjem više od 200 stručnjaka u Zaliv, ali SAD su, prema izjavama, odbile ponudu.
Moguće posledice za Ukrajinu
Ako se međunarodne pažnje i resursi preusmere zbog krize u Iranu, Ukrajina bi se mogla suočiti sa smanjenjem isporuka naoružanja i vazdušne odbrane, uključujući potencijalni manjak sistema poput Patriot baterija. To bi moglo ojačati Moskvu na bojištu u kratkom roku, ali se očekuje da će ukrajinske kontraofanzive i udari po logistici nastaviti da otežavaju ruske planove.
Zaključak
Konflikt u Ukrajini ulazi u novu fazu u kojoj spoljni događaji, pre svega sukobi na Bliskom istoku i rast cena energenata, oblikuju strategije i kapacitete velikih aktera. Dok Rusija gomila snage i priprema moguću prolećnu ofanzivu, ishod će u velikoj meri zavisiti od spremnosti zapadnih saveznika da sačuvaju doslednu i ciljanu podršku Kijevu.
Pomozite nam da budemo bolji.


































