Tim naučnika je otkrio metabolit pTOS u krvi pitona koji se posle obroka poveća ~1.000×. U eksperimentima na miševima, pTOS je smanjio apetit i doveo do gubitka težine bez tipičnih neželjenih efekata GLP‑1 lekova. Iako je istraživanje obećavajuće, potrebne su daljne studije pre nego što se pTOS razmotri kao terapija za ljude.
Metabolit iz krvi pitona (pTOS) može otvarati novi put u lečenju gojaznosti

Naučnici su otkrili da je u krvi pitona posle obilnog obroka prisutan metabolit pTOS (para‑tiramin‑O‑sulfat) koji se povećava oko 1.000 puta i kod miševa utiče na smanjenje apetita bez uobičajenih neželjenih efekata GLP‑1 lekova poput gastrointestinalnih problema ili gubitka energije.
Pitoni, među kojima su Python regius (ball python) i Python bivittatus (Burmese python), imaju ekstremne metaboličke adaptacije: metabolizam im se posle obroka može ubrzati i do 40 puta, a srce nekih vrsta može privremeno porasti do 24,5%. Njihova crevna mikrobiota proizvodi brojne metabolite koji pomažu organizmu da se brzo preorijentiše u stanje vareća‑postprandijalne aktivnosti.
Šta su otkrili istraživači? Tim biologa na čelu sa Leslie Leinwand (University of Colorado Boulder) i Jonathonom Longom (Stanford University) analizirao je krv pitona pre i posle hranjenja i identifikovao 208 metabolita koji su značajno porasli nakon obroka. Posebno je izdvojen pTOS, metabolit koji nastaje kada crevne bakterije razlažu aminokiselinu tirozin i vezuju sulfat na molekul.
Iako postoji vrlo malo podataka o prisustvu pTOS u ljudskoj cirkulaciji, autori su ispitali efekat tog molekula na životinje. Kod miševa — i gojaznih i mršavih mužjaka — visoke doze pTOS primenjene intraperitonealno ili oralno dovodile su do značajnog smanjenja unosa hrane i gubitka težine, bez tipičnih nuspojava koje se povezuju sa GLP‑1 terapijama, kao što su mučnina, znatan gubitak mišićne mase ili pad energije.
Mogući mehanizam delovanja Eksperimenti su pokazali da pTOS aktivira neurone u ventromedijalnom hipotalamusu — regionu mozga koji reguliše sitost, glad i energetsku ravnotežu — što može objasniti kako ovaj metabolit signalizira osećaj sitosti nakon obilnog obroka kod pitona.
Šta to znači za ljude? Iako su rezultati obećavajući, put od otkrića u životinjskim modelima do bezbedne i efikasne terapije za ljude je dug. Potrebne su dodatne studije o tome da li pTOS cirkuliše kod ljudi, kako se metabolički procesi razlikuju između vrsta, te sigurnosni profili i način primene u dugoročnim ispitivanjima.
Rad je objavljen u časopisu Nature Metabolism. Autori naglašavaju da proučavanje ekstremnih metaboličkih adaptacija u prirodi može otkriti nove molekule korisne za ljudsko zdravlje.
Kontakt i izvor
Nature Metabolism; istraživači Leslie Leinwand i Jonathon Long.Pomozite nam da budemo bolji.



























