Svet Vesti
Politics

Vučić: 24. mart 1999. — dan kada je odsviran kraj međunarodnog prava

Vučić: 24. mart 1999. — dan kada je odsviran kraj međunarodnog prava
© TANJUG/ MILOŠ MILIVOJEVIĆ/ nr

Aleksandar Vučić je na obeležavanju Dana sećanja na žrtve NATO agresije ocenio da je 24. mart 1999. označio početak urušavanja međunarodnog prava. Podsetio je na planove za raspad Srbije, tragedije poput ubistva 62 osobe u Vranju i kritikovao postupke međunarodne zajednice i domaćih vlasti nakon 1999. godine. Vučić je poručio da Srbija jača odbrambene kapacitete i da nikada neće priznati nezavisnost Kosova.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je na obeležavanju Dana sećanja na žrtve NATO agresije da je 24. mart 1999. označio početak urušavanja međunarodnog prava i poručio da se rane i posle decenija nisu u potpunosti zacelele.

Vučić je podsetio da je ovaj skup pohađao 13. put i istakao da je dogovor sa Miloradom Dodikom doveo do toga da Republika Srpska i Srbija zajedno obeležavaju te važne i teške istorijske datume. "Kada pomislimo da su rane zacijeljene, često nas iznenadi da to nije tako — kao da se sve dogodilo juče", rekao je predsednik.

"24. mart 1999. nije bio samo početak bombardovanja jedne suverene zemlje, već dan kada je odsviran kraj međunarodnom pravu, poretku, istini i pravdi."

Predsednik je ponovio svoj narativ o planovima koji su, kako je rekao, imali za cilj raspad Srbije: od optužbi protiv Srba i uništenja Srpske Krajine, preko progona i ubijanja, do pokušaja da se Kosovo i Metohija odvoji i da se Srbiji nanese konačna šteta. Podsetio je i na tragične događaje u Vranju, kada je, kako je naveo, stradalo 62 ljudi, među kojima je pomenuo i decu Milicu i Irenu.

Govoreći o međunarodnim okolnostima 1999. i posle, Vučić je rekao da su strani faktori podržavali albanske paravojne jedinice i vršili snažan uticaj preko medija kako bi se destabilizovala unutrašnja situacija u Srbiji. Naveo je i tvrdnju da je postojala zamisao o napadu iz severnog pravca, koju je, prema njegovim rečima, odbila mađarska vlada na čelu sa Viktorom Orbanom.

Vučić je kritikovao i postupke domaćih aktera posle 5. oktobra, tvrdeći da pritom nisu gonjeni učesnici agresije već žrtve, kao i da je sledi niz promena u državnom poretku koje su, po njegovim rečima, doprinele gubitku teritorijalnog integriteta (navodeći rasturanje SFRJ i kasniji raspad saveza Srbija i Crna Gora).

Predsednik je podsetio na Deklaraciju iz 2008. i proglašenje nezavisnosti Kosova, ocenjivši da tadašnje rukovodstvo nije dovoljno jasno nazvalo stvari pravim imenima i da je pritom bilo međunarodnog pritiska da se prizna nezavisnost. Ponovio je stav da Srbija neće priznati nezavisnost Kosova.

U delu obraćanja posvećenom bezbednosti, Vučić je istakao da je država posle traumatičnih devedesetih ojačala odbrambene kapacitete: "Ćutali smo, neki su se smejali, ali danas više ne postoje nevidljivi avioni ni nedodirljivi ciljevi — niko neće moći nekažnjeno da napadne našu zemlju." Naglasio je da Srbija razvija vojnu doktrinu isključivo u svrhu odbrane i očuvanja suvereniteta.

Na kraju, predsednik je kritikovao dvostruke aršine zapadnih sila, ali i poručio da će Srbija raditi u sopstvenom interesu, štititi mir i stabilnost i biti uz Srbe na Kosovu i Metohiji: "Ne damo otadžbinu našu — slava svim srpskim herojima. Srbija će uvek biti uz vas i nikada nećemo priznati nezavisno Kosovo."

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno

Vučić: 24. mart 1999. — dan kada je odsviran kraj međunarodnog prava - Svet Vesti