Tim Friede, samouki herpetolog, namerno je tokom više od 20 godina primao ujede i ubrizgavao male doze zmijskog otrova kako bi razvio otpornost. Njegova krv sadrži široko neutralizujuća antitela koja su istraživači iz Centivax-a iskoristili za kreiranje antitoksičnog koktela. Testovi na miševima pokazali su potpunu zaštitu protiv 13 vrsta i delimičnu protiv šest. Sledeće faze uključuju testiranja u Australiji na psima; cilj je razviti pristupačnije i širokopojasne protivotrove za zemlje u razvoju.
Čovek Koji Se Namerno Ujedao Stotinama Zmija: Njegova Krv Pomaže U Razvoju Širokopojasnog Protivotrova

Tim Friede, samouki herpetolog i stručnjak za otrove, tokom više od dve decenije namerno je izlagao sebe ujedačima — uključujući i direktne ujede i ubrizgavanja malih doza zmijskog otrova koje je sam prikupljao. Njegova neobična i rizična praksa privukla je pažnju naučnika jer je razvila jedinstvenu zbirku antitela u njegovoj krvi.
Kako je došlo do otkrića
Friede je godinama povećavao doze otrova kako bi, kako je rekao, testirao i gradio toleranciju. Proces nije bio bez posledica: priznao je da je završio na intenzivnoj nezi nakon ujeda kobre i bio je u komi četiri dana. Ipak, tokom vremena razvio je otpornost na otrove više od 200 vrsta, među kojima su crna mamba, kraljevska kobra i tiger zmija.
Od donora do laboratorije
Nakon što je Friede dugo tražio zainteresovane istraživače, biotehnološka kompanija Centivax analizirala je njegove krvne antitela. Jacob Glanville, izvršni direktor Centivax-a i vodeći autor studije objavljene u časopisu Cell, istakao je da Friedeova „jedinstvena imunološka istorija" znači da su se u njegovoj krvi pojavila široko neutralizujuća antitela koja bi mogla da posluže kao osnova za širokopojasni ili univerzalni protivotrov.
Novi antitoksični koktel i testovi
Centivax je kombinovao dva Friedeova antitela s lekovima koji blokiraju toksine i formirao antitoksični koktel. U predkliničkim ispitivanjima na miševima, koktel je u potpunosti zaštitio životinje od ujeda 13 vrsta zmija i delimično od još šest. Kao sledeću fazu, kompanija planira testiranja u Australiji na psima koji su primljeni zbog ujeda zmija.
„Što je najuzbudljivije, ovaj donor ima jednom u životu jedinstvenu imunološku istoriju... to bi moglo dovesti do širokopojasnog ili univerzalnog protivotrova,“ rekao je Glanville.
Zašto je ovo važno
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, između 81.000 i 137.000 ljudi godišnje umre od ujeda zmija, dok višestruko veći broj slučajeva dovodi do amputacija i trajnih invaliditeta. Trenutno dostupni protivotrovi često su skupi i zahtevaju uzgoj velikih sisara (npr. konja) radi prikupljanja antitela, što otežava dostupnost u zemljama u razvoju — mestima najpogođenijim ovim problemom.
Rizici, etika i perspektive
Friedeov primer podseća na velike lične rizike koje je preuzeo. Iako rezultati obećavaju, potrebna su dalja ispitivanja bezbednosti i efikasnosti kod ljudi. Ako se pristup pokaže sigurnim i isplativim, mogao bi značajno pojednostaviti i pojeftiniti proizvodnju protivotrova i povećati dostupnost u ruralnim i siromašnijim regionima sveta.
Friede je izjavio da mu je drago što je doprinosio nauci: „Nisam mogao da poverujem. Znam da činim nešto za čovečanstvo i vraćam nauci.“ Poslednjih godina retko je bio blizu otrovne zmije, ali njegovo iskustvo nastavlja da inspiriše dalja istraživanja.
Pomozite nam da budemo bolji.


































