Zelena stranka u Britaniji predlaže razdvajanje Crkve Engleske i države ako dođe na vlast do 2029. godine. Predlog je izazvao snažne reakcije: pristalice ga vide kao korak ka verskoj jednakosti i sekularizaciji, dok kritičari upozoravaju na raskid sa istorijskim hrišćanskim nasleđem. Anketa YouGov pokazuje rast podrške Zelenima, posebno među mlađim biračima, a pitanje će verovatno dobiti politički značaj uoči lokalnih izbora 2026.
Zelena Stranka Traži Razdvajanje Crkve I Države — Kritičari Upozoravaju Na Prekid Sa Hrišćanskim Korenima Britanije

LONDON: Britanska Zelena stranka je saopštila da će, ukoliko dođe na vlast pre opštih izbora koji moraju biti održani do avgusta 2029. godine, nastojati da razdvoji Crkvu Engleske i državu. Predlog je pokrenuo žustru debatue u javnosti o mestu religije u britanskoj politici i istoriji.
Šta predlažu Zeleni?
U internom političkom dokumentu, koji je citirao GB News, navodi se da: "Niko ne treba da drži javnu funkciju, niti da bude isključen iz iste, zbog svoje ili supružnikovе pripadnosti ili nepripadnosti bilo kojoj religiji ili verskoj denominaciji." Cilj te odredbe je formalno osiguranje verske jednakosti u pristupu državnim funkcijama.
Istorijska i kulturna pozadina
Crkva Engleske ima status established crkve još od Reformacije u 16. veku, a britanski monarh se smatra njenim vrhovnim guvernerom. Za mnoge tradicionaliste ta veza nije samo ceremonijalna već je shvaćena kao temelj britijskog nacionalnog identiteta.
Reakcije i kritike
Kritičari tvrde da bi razdvajanje moglo označiti udaljavanje od vekovne veze između države i hrišćanske tradicije. Michael McManus, direktor istraživanja u think-tanku Henry Jackson Society, rekao je za Fox News Digital da je "Britanija tolerantno društvo, ali sa jasnim hrišćanskim poreklom i kulturom" i da bi disestablishment Crkve Engleske mogao da se tumači kao odbacivanje te etičke osnove bez jasne alternative.
Javni glasovi: Glumac i komičar John Cleese na platformi X upozorio je da su britanske vrednosti duboko ukorenjene u hrišćanskim učenjima i izrazio strah da bi promena mogla dovesti do gubitka tih vrednosti.
Politički kontekst i značaj
Zelena stranka beleži rast u anketama — u jednom YouGov istraživanju našli su se na drugom mestu iza Reform UK, a drugo istraživanje pokazuje značajnu podršku među biračima od 18 do 24 godine. Portparol Zelenih istakao je da će stranka predstaviti detaljne planove za vladu uoči narednih opštih izbora, fokusirane na klimatsku krizu, snižavanje troškova života i jačanje javnih servisa, uključujući NHS.
Vođa Zelenih, Zack Polanski, otvoreno podržava koncept sekularne države, ali se suočava i sa kritikama zbog drugih političkih stavova — od predloga o legalizaciji teških droga do stavova o klimatskoj politici i prema Izraelu.
Ustavne promene i Dom lordova
Vremenski okvir je osetljiv: nedavno usvojen House Of Lords (Hereditary Peers) Act 2026 uklonio je poslenje nasledne lordove iz Parlamenta, pa su se kao sledeća meta reforma često pominjali i Lords Spiritual — 26 mesta koja u Domu lordova pripadaju nadbiskupima i biskupima Crkve Engleske.
Moguće posledice
Kako se Velika Britanija približava lokalnim izborima 2026, debata o odnosu crkve i države postaje potencijalno važan izborni tematski kljuĉ. Za Zelenе to je korak ka inkluzivnijem i sekularnijem društvu, dok njihovi protivnici upozoravaju na rizik od "de-hrišćanizacije" zemlje u već polarizovanom javnom diskursu. Ostaje da se vidi da li će ova tema mobilisati verske birače ili biti potisnuta drugim gorućim pitanjima.
Napomena: Sve citirane izjave i ankete preuzete su iz izveštaja medija i javnih komentara navedenih u originalnoj objavi.
Pomozite nam da budemo bolji.




























