Ministar pravde Jung Sung-ho najavio je da će Južna Koreja proširiti pravne mogućnosti i ubrzati naknade za žrtve državnih zloupotreba, uključujući strane posvojenike čija su posvojenja bila obeležena prevarama. Vlada planira da povuče žalbe zbog zastare u preko 800 slučajeva i primeni sličan pristup na buduće tužbe posvojenika nakon verifikacije komisije za istinu. Jung je takođe najavio pojačanu borbu protiv trgovine ljudima i prisilnog rada, naročito u sektorima sa migrant-radnicima.
Južnokorejski ministar pravde: „Posvojenja Su Bila Prisilna Trgovina Decom“ — Vlada Širi Pravnu Zaštitu Žrtava

Ministar pravde Južne Koreje Jung Sung-ho najavio je značajno proširenje pristupa sudskim lekovima za žrtve državnih zloupotreba, posebno za strane posvojenike čija su posvojenja bila obeležena prevarama i manipulacijama pod prethodnim vojnim režimima.
Šta je ministar najavio
Korišćenjem neuobičajeno oštrog tona za visokog zvaničnika, Jung je izjavio da su prošla posvojenja bila, u suštini, „prisilna trgovina decom“ i najavio da će Ministarstvo pravde u velikoj meri uzdržati od žalbi na presude u korist žrtava. Kao prvi korak, ministarstvo je saopštilo da planira da povuče žalbe po pitanjima zastare u više od 800 predmeta.
Pravni okvir i uloga komisije za istinu
Komisija za utvrđivanje činjenica (Truth And Reconciliation Commission) ponovo je aktivirana u februaru i njen prethodni izveštaj već je pripisao odgovornost državnih struktura za sistemske prevare i manipulacije u programima međunarodnih usvojenja. Novi zakon koji je stupio na snagu u februaru daje žrtvama trogodišnji rok za podnošenje tužbi za odštetu i omogućava proces čak i kada je zastarni rok formalno istekao.
„Kada komisija za istinu jasno utvrdi osnovne činjenice, nameravamo da saradujemo kako bi se proces odvijao brzo“, rekao je Jung.
Praktične poteškoće i primeri
Iako postoji institucionalni okvir za obeštećenje, u praksi su zahtevi dugo zadržavani. Primer je Yooree Kim, posvojena 1984. u Francusku i koja tvrdi da je zlostavljana, čiji zahtev za nadoknadu čeka odlučivanje Ministarstva pravde duže od šest meseci, iako zakon propisuje rok od četiri nedelje.
Širi kontekst: izvoz dece i međunarodni pritisak
Između 1970-ih i ranih 2000-ih Južna Koreja je poslala oko 200.000 dece u inostranstvo, sa prosekom od preko 6.000 godišnje tokom 1980-ih. Prethodne istrage, uključujući rad Associated Pressa i Frontline (PBS), dokumentovale su kako su državne strukture, posredničke agencije i inostrane destinacije delovali zajedno u sistemu koji je često uključivao korupciju i ilegalne prakse.
Borba protiv trgovine ljudima i prisilnog rada
Jung je takođe objavio pojačanu akciju protiv trgovine ljudima i prisilnog rada, posebno na solanama i u sektorima sa velikim učešćem migrant-radnika. Najavio je da će naložiti tužiocima da traže strože kazne i reagovati na međunarodne mere, poput zabrana uvoza koje su već uvedene protiv pojedinih južnokorejskih proizvođača solnih proizvoda.
Značaj za žrtve i dalji koraci
Ako vlada dosledno sprovede najavljene promene — povlačenje žalbi zbog zastare i ubrzanje odluka o kompenzacijama — to bi značajno olakšalo pristup pravdi za stotine posvojenika i drugih žrtava državnih zloupotreba. Ostaje da se vidi da li će administrativni rokovi biti poštovani i kako će sudovi i komisija koordinisati utvrđivanje činjenica.
Pomozite nam da budemo bolji.

























