U rezervatu El Quimi (Cordillera del Cóndor) opisana je nova staklena žaba Nymphargus dajomesae, nazvana u čast olimpijke Neisi Dajomes. Vrsta je morfološki i genetski izdvojena od srodnika i procenjuje se da se odvojila pre ~4,4 miliona godina. Na lokalitetu su tokom ekspedicija otkrivene desetine potencijalno novih vrsta — preko 85% zabeleženih amfibija bilo je novo za nauku. Zbog ograničenih podataka autori predlažu status "Data Deficient", dok pretnje od poljoprivrede i rudarstva zahtevaju dalja istraživanja i zaštitne mere.
Nova staklena žaba <i>Nymphargus dajomesae</i> nazvana u čast olimpijske šampionke Neisi Dajomes

Na noćnim patrolama po platoa Reserva Biológica El Quimi u južnom Ekvadoru istraživači su otkrili žarko zelenu staklenu žabu koja se razlikuje od poznatih vrsta — i dobila je ime po prvoj Ekvadoranki koja je osvojila olimpijsko zlato, Neisi Dajomes. Vrsta je formalno opisana u časopisu PLOS One kao Nymphargus dajomesae.
Otkriće
Jedinke su prikupljene tokom terena 2017. i 2018. godine u Reserva Biológica El Quimi, na obroncima Cordillera del Cóndor, planinskog sistema duž granice s Perujem. Populacija je prvobitno bila pogrešno svrstana pod Nymphargus cariticommatus, ali detaljnijom analizom tim je utvrdio da se radi o novoj vrsti.
Opis vrste
Nymphargus dajomesae ima ujednačeno zeleno poleđinu sa sitnom, zrnatom (shagreen) teksturom. Stomak karakteriše bela parijetalna membrana i delovi unutrašnjih membrana sa ćelijama koje reflektuju svetlost iznad srca, jednjaka, želuca i bubrega, dok su ostale membrane prozirne. Iris u životu varira od bež do sivo-bež sa finim tamnim retikulacijama. Odrasli mužjaci mere 20,8–27,2 mm od njuške do kloake.
Poziv je kratak i oštar: na snimku jednog mužjaka zabeležen je pojedinačni pulsni ton sa klik-sličnim karakterom, koji se ponavlja ~33,6 puta u minutu, srednje trajanje tona 0,049 s, a dominantna frekvencija oko 4154,3 Hz. Holotip (odrasli mužjak) sakupljen je 7. jula 2017. na 2.070 m nadmorske visine; većina jedinki je pronađena noću na listovima 60–180 cm iznad tla blizu potočića, a jedna i u bromeliji.
Genetika i filogenija
Istraživači su kombinovali morfološke podatke i molekularnu analizu (10 gena iz 102 jedinke) kako bi testirali status populacije. Filogenetska analiza smestila je populaciju u rod Nymphargus, za koji se procenjuje da potiče pre ~17 miliona godina. Tim procenjuje da se N. dajomesae izdvojila od bliske, još neimenovane loze pre oko 4,4 miliona godina, a od najbližih imenovanih vrsta (npr. N. griffithsi, N. lasgralarias) pre oko 6 miliona godina. Posebnu pažnju su posvetili i potencijalnim sukobima između mitohondrijalnih i nuklearnih gena; filogenija iz nuklearnih gena i dalje podržava izdvojenost, iako su neke grane slabo podržane.
Stanište i pretnje
El Quimi leži na kvarcitnom peščarskom platoa Cordillera del Cóndor, na visinama između 1.992 i 2.090 metara. Stanište je zimzeleni planinski kompleks sa niskim, otvorenim krošnjama, gustim žbunjem, mahovinama i zemljanim bromelijama; potočići su crne vode bogate taninima. Region je poznat po visokom stepenu endemizma: najmanje 23 endemske vrste žaba iz Cordillera del Cóndor su do sada opisane, a Nymphargus dajomesae je četvrta poznata vrsta roda Nymphargus iz tog regiona.
Iako je prvi zapis ove vrste iz samo jedne lokalitete, tim je tokom dve ekspedicije (ukupno 22 dana) utvrdio da preko 85% amfibija primećenih na tom lokalitetu predstavljaju vrste nove za nauku. Tip lokalitet se nalazi oko 5 km od poljoprivrednih područja i oko 7 km od velike rudarske operacije, pa autori upozoravaju da su potencijalne pretnje — naročito rudarstvo — razlog za brigu.
Značaj i status očuvanja
Imenovanje vrste u čast Neisi Dajomes istaknuto je i kao simboličan čin koji promoviše ulogu žena u nauci i društvu. Istraživači preporučuju da se Nymphargus dajomesae oceni kao Data Deficient (nedovoljno podataka) prema kriterijumima IUCN, dok se ne sprovedu detaljnija istraživanja distribucije i statusa populacije. Nalaz pruža smjernice za dalje biodiverzitetske ankete i planiranje zaštite, posebno u montanskim peščarskim enklavama jugoistočnog Ekvadora i severoistočnog Perua.
Zaključak: Novo otkriće naglašava koliko su planinske peščarske enklave u Cordillera del Cóndor važna izvorilište nepoznate amfibijske raznolikosti i ukazuje na hitnu potrebu za daljim istraživanjima i merama zaštite pre nego što pritisci poljoprivrede i rudarstva ugroze te zajednice.
Pomozite nam da budemo bolji.




























