Sažetak: Iran i povezane grupe tokom sukoba su pored konvencionalnih udara vodile intenzivnu psihološku i sajber kampanju protiv država Zaliva. Lažni SMS-ovi, fišing i napadi na servere prouzrokovali su prekide u bankarskim sistemima, curenje podataka i širenje panike. Iako je prekid interneta u Iranu ograničio deo aktivnosti, cilj kampanja — širenje straha i narušavanje reputacije — delimično je ostvaren.
„Čekajte smrt“: Unutrašnji pogled na iranski psihološki i sajber rat koji je pogodio Zaliv

Na telefonima širom Ujedinjenih Arapskih Emirata pojavila se poruka: "You must report immediately in case of any security incident", navodno poslana od "MOI" tokom sukoba s Iranom. Ministarstvo unutrašnjih poslova UAE kasnije je upozorilo građane da je obaveštenje lažno.
Šta se dogodilo
Uz konvencionalne udare raketama i dronovima, Teheran i grupe povezane s Iranom vodile su višeslojnu kampanju koja je kombinovala sajber napade, lažne poruke i operacije informacione taktiike osmišljene da izazovu paniku, naruše poverenje u javne servise i naruše reputaciju zalivskih država.
Obim sajber i psiholoških napada
Mohamed Al Kuwaiti, direktor sajber bezbednosti Vlade UAE, izjavio je da su pre i u ranim danima sukoba napadi iz iranskih mreža porasli na oko 500.000 dnevno, ciljajući pre svega kritičnu infrastrukturu. Napadi su se kretali od fišing mejlova i probijanja kamera do sabotaže serverskih sistema koji su privremeno zaustavljali bankarske transakcije.
"Posle početka sukoba internet u Iranu je bio ograničen, ali njihovi posrednici su nastavili napade izvan zemlje," rekao je Al Kuwaiti.
Ciljevi i posledice
Lažne SMS poruke i lažni nalozi za evakuaciju, kao i preteći sadržaji potpisani imenom Revolucionarne garde (npr. poruka Izraelcima: "čekajte smrt"), imali su za cilj stvaranje straha i neizvesnosti među stanovništvom. Napadi na web servere poremetili su bankarske sisteme u UAE i Bahreinu, usporili industrijske procese u nekim američkim postrojenjima i doveli do curenja poverljivih podataka.
Regionalni efekti i reakcije vlasti
Vlade u Zalivu preduzele su stroge mere: hapšenja zbog deljenja video-snimaka, upozorenja građanima da menjaju lozinke i apelovanje na medije da ne šire dezinformacije. U pojedinim slučajevima novinari su izbegavali potpisivanje tekstova iz bezbednosnih razloga.
Tehnika i ograničenja napadača
Analitičari ističu da, dok su iranske i iranskim akterima povezane mreže pokazale sposobnosti za sofisticirane, višesmerne kampanje, odluka Teherana da ograniči pristup inostranom internetu unutar zemlje (povećano padanje domaće konektivnosti na 1–4%) delimično je ograničila intenzitet nekih napada.
Zašto je ovo važno
Osim neposredne materijalne štete, cilj ovakvih asimetričnih kampanja je dugoročno narušavanje poverenja u bezbednost i stabilnost regiona — posebno tržišta koja privlače strane investicije i međunarodne talente. To je poruka da i bez konvencionalne prevlasti napadač može da utiče na percepciju bezbednosti i poslovnu klimu.
Zaključak: Kombinacija fizičkih udara i koordinisanih sajber i informativnih operacija pokazuje kako moderni konflikti prelaze granice klasičnog ratovanja i da države i kompanije u regionu moraju podići nivo odbrane i otpornosti na dezinformacije i sajber napade.
Pomozite nam da budemo bolji.


































