Svet Vesti
Zdravlje

Drugi front Gaze: Eksplozija broja pacova u kampovima raseljenih i rizik po zdravlje

Drugi front Gaze: Eksplozija broja pacova u kampovima raseljenih i rizik po zdravlje
Samah and her family are forced to live in a tent that barely shelters them, surrounded by rubble in Gaza City [Abdelhakim Abu Riash/Al Jazeera]

Sažetak: U Gazi se beleži porast broja pacova koji upadaju u šatore raseljenih porodica, napadaju ljude i kontaminiraju hranu. Deca, stariji i hronični bolesnici su posebno ugroženi, a lokalne medicinske ustanove često nemaju kapacitete za sve slučajeve. Glavni uzroci su nagomilani otpad, uništena kanalizacija i ruševine; meštani pozivaju na hitnu, koordinisanu sanaciju i distribuciju sredstava za suzbijanje štetočina.

Gaza City, Pojas Gaze – Pored velike gomile srušenog betona i ruševina, mnoge porodice raseljene tokom rata danas žive u improvizovanim šatorima i suočavaju se sa novom pretnjom: naglim porastom pacova koji ulaze u utočišta, odnose hranu i povređuju ljude.

Napadi na decu i ranjive grupe

Samah al-Dabla, raseljena iz Beit Lahije, stalno drži na oku svoju trogodišnju ćerku Mayaseen i četvorogodišnjeg sina Asaad-a. U pokušaju da odvrati glodare, većinu dana provodi čisteći prostor oko šatora — često bez rezultata.

„Otac je upalio baterijsku lampu i videli smo pacova… bio je ogroman, kao zec“, kaže Samah opisujući trenutak kada je pacov ugrizao njenu ćerku. Devojčica je prebačena u al-Shifa bolnicu zbog povrede i iako je medicinski zbrinuta, i dalje je uplašena.

Zašto je problem eskalirao?

Zvaničnici i zdravstveni radnici navode nekoliko glavnih uzroka porasta populacije glodara: nagomilani komunalni otpad, razrušena kanalizaciona mreža i prisustvo ruševina sa raspadajućim telesnim ostacima ispod njih. Ministarstvo zdravlja opisuje okolinu kao ozbiljan rizik po javno zdravlje.

Drugi front Gaze: Eksplozija broja pacova u kampovima raseljenih i rizik po zdravlje
There is little sanitation in Gaza, providing rats and other pests an environment in which to thrive [Abdelhakim Abu Riash/Al Jazeera]

Logističke i regulatorne prepreke

Opštinski izvori upozoravaju da je zabrana uvoza nekih sredstava za suzbijanje štetočina i oštećenje opreme dodatno smanjila mogućnosti za kontrolu populacije pacova. Glavno smetlište u Gaza Cityju trenutno sadrži oko 300.000 kubnih metara otpada, što u gustoj naseljenosti postaje veliko leglo za razmnožavanje glodara.

Posledice po zdravlje i životni standard

Rizici nisu samo materijalni: ujedi pacova i kontaminacija hrane i vode izmetom i urinom šire zarazne bolesti i predstavljaju poseban rizik za decu, starije osobe i hronične bolesnike. Dr Ayman Abu Rahma, direktor preventivne medicine u Ministarstvu zdravlja, navodi da su brojni hitni i primarni medicinski slučajevi u porastu usled ujeda, a dijabetičari su posebno ugroženi zbog lošeg zarastanja rana i mogućih komplikacija.

Iskustva iz kampova

Basel al-Dahnoun (47) već boluje od zatajenja bubrega, dijabetesa i oštećenja vida. Nakon što ga je pacov ugrizao dok je spavao, morao je na bolničko lečenje i planiranu operaciju zbog moguće infekcije. "Cele noći čujem pacove dok pokušavaju da razgrizu cerade ili da uđu u šatore", kaže Basel. U kampu gde živi nema jasne podele mesta za spavanje, kuvanje i odlaganje otpada, što dodatno pogoršava situaciju.

Drugi front Gaze: Eksplozija broja pacova u kampovima raseljenih i rizik po zdravlje
Basel al-Dahnoun already suffered from several health problems when he was bitten on his foot by a rat [Abdelhakim Abu Riash/Al Jazeera]

Šta traže stanovnici i koje su moguće mere

Raselјeni pozivaju na hitnu, koordinisanu intervenciju: uklanjanje ruševina, organizovano upravljanje otpadom, obnova kanalizacione infrastrukture i distribucija sredstava za suzbijanje štetočina (otrovi, mamci, profesionalne zamke). Individualne akcije često samo raseljavaju glodare u susedne zone, pa meštani ističu da je rešenje kolektivno i sistemsko.

Zaključak

Porast broja pacova u kampovima raseljenih u Gazi predstavlja hitan javnozdravstveni i humanitarni problem: ugrožavaju zdravlje, hranu i psihološku bezbednost porodica, posebno dece i hroničnih bolesnika. Bez koordinisanih napora opština, zdravstvenih institucija i humanitarnih organizacija, problem će se dalje pogoršavati, posebno s dolaskom toplijih meseci.

Kontakt: Izveštaj zasnovan na izjavama meštana, zdravstvenih zvaničnika i opštinskih izvora. Preporučuje se brzo delovanje za sanaciju, distribuciju zaštitnih sredstava i obezbeđivanje medicinske pomoći najugroženijima.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno