Studija objavljena u PLOS One ispituje da li papagaji uče i koriste imena slično ljudima. Analizom anketa za više od 889 kućnih papagaja otkriveno je da je 88 jedinki koristilo imena na prikladan način, iako su papagaji ponekad koristili svoja imena da bi privukli pažnju. Istraživanje sugeriše da vokalna sposobnost i društvena organizacija papagaja mogu dovesti do sličnih poimeničnih obrazaca i u divljim jatima.
Mogu Li Papagaji 'Zvati' Jedni Druge Imenima? Novo Istraživanje Pokazuje Da Mogu

Poznato je da papagaji oponašaju ljudski govor — ponekad i na nepristojan način: u Lincolnshire Wildlife Parku u Velikoj Britaniji živi pet grivastih sivih papagaja (Psittacus erithacus) poznatih po "neprimerenim" rečima. Ipak, postavlja se važnije pitanje: koriste li papagaji imena na način sličan nama?
Šta su istraživači radili?
Tim na čelu sa Christine Dahlin, profesorkom biologije na Univerzitetu u Pittsburghu u Johnstownu, analizirao je podatke iz anketa prikupljenih u okviru Many Parrots Project. Istraživanje objavljeno u PLOS One obuhvatilo je podatke o više od 889 kućnih papagaja, kako bi se ispitalo da li i kako papagaji uče i koriste imena.
Glavni nalazi
Rezultati pokazuju da značajan broj papagaja može da usvoji i primenjuje imena na način koji podseća na ljudsku upotrebu. Autori navode da je 88 različitih jedinki koristilo imena prikladno — ponekad upućujući ih na pojedince, uključujući ljude i druge životinje.
„Mnogi papagaji mogu naučiti i pravilno primenjivati imena,“ kaže Dahlin za Popular Science. „Međutim, papagaji takođe koriste imena u kontekstima koji nisu tipični za ljude — često koriste svoje ime da bi privukli pažnju.“
Širi kontekst
Analogije sa drugim vrstama potvrđuju da takva poimenična komunikacija nije jedinstvena za ljude: studije iz 2024. godine pokazale su da divlji afrički savanski slonovi (Loxodonta africana) i neke populacije bradatih delfina (Tursiops truncatus) koriste pozive koji funkcionišu kao "imena" ili vokalni signali za pojedince.
Zašto je to važno?
Imena pomažu ljudima da upravljaju složenim društvenim odnosima. Pošto su papagaji izrazito društvene i vokalno učenljive ptice, otkrića sugerišu da slična upotreba „imenovanja“ može postojati i u njihovim divljim jatima — što otvara nova pitanja o socijalnoj kogniciji i vokalnoj komunikaciji ptica.
Šta dalje?
Autori nastavljaju sa prikupljanjem podataka. Ako imate govorljivog papagaja i želite da doprinesete istraživanju, možete poslati informacije putem Many Parrots Project, projekta koji su koristili u studiji.
Zaključak: Iako papagaji možda ne koriste imena potpuno isto kao ljudi, dokazi pokazuju da mogu učiti i primenjivati imenovanja na način koji je društveno relevantan — a to nas podseća da su ljudske sposobnosti za imevanje manje jedinstvene nego što mislimo.
Pomozite nam da budemo bolji.




























