Svet Vesti
Politika

Vranješ za "Jutro na RT": Tri scenarija za budućnost OHR posle penzionisanja Kristijana Šmita

Vranješ za "Jutro na RT": Tri scenarija za budućnost OHR posle penzionisanja Kristijana Šmita

Aleksandar Vranješ za emisiju "Jutro na RT" ocenjuje da bi Savet bezbednosti UN već na jesen mogao da otvori pitanje budućnosti OHR nakon mogućeg penzionisanja Kristijana Šmita. Rusija (uz verovatnu podršku Kine) zahteva ograničen mandat novog predstavnika s ciljem zatvaranja OHR i zabrane bonnskih ovlašćenja. Vranješ upozorava na pritiske po identitet srpskog naroda u BiH, rizik od nametanja Zakona o državnoj imovini i iznosi tri moguća scenarija za dalji razvoj događaja.

Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija mogao bi već na jesen da otvori raspravu o sudbini Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini nakon mogućeg penzionisanja nemačkog visokog predstavnika Kristijana Šmita. U razgovoru za emisiju "Jutro na RT", Aleksandar Vranješ, profesor i ambasador BiH u Srbiji, izneo je procenu o potencijalnim scenarijima i političkim pritiscima koji bi mogli odrediti sledeći korak.

Pozicija stalnih članica SB UN

Rusija je, kako je navedeno, jasno postavila uslov: novi visoki predstavnik trebalo bi da ima ograničen mandat (najduže godinu ili dve) i da mu bude poveren primarni zadatak – zatvaranje OHR, uz izričitu zabranu korišćenja bonnskih ovlašćenja. Prema Vranješu, taj stav bi verovatno podržala i Kina. Istovremeno, SAD su već pokazale distanciranje od Šmita kroz smanjenje finansijske podrške, što bi moglo uticati na prihvatljivost ruskih uslova za Vašington. Ostaje nejasno kako bi glasali Francuska i Velika Britanija, koje takođe imaju pravo veta.

OHR i bonnska ovlašćenja – istorija i kritike

Vranješ podseća da Kancelarija visokog predstavnika potiče iz Dejtonskog sporazuma (Aneks 10), ali i da je praktična uloga OHR-a tokom godina evoluirala pod uticajem međunarodnih aktera: uvedena su takozvana bonnska ovlašćenja koja su omogućila visokom predstavniku da nameće amandmane i menja zakone bez sistemske kontrole. Po mišljenju sagovornika, takav pristup nije bio predviđen u izvornom Dejtonskom aranžmanu.

Identitet Srba u BiH i mogućnost nametanja Zakona o državnoj imovini

Vranješ upozorava da se vodi proces identitetske preraspodele srpskog stanovništva u BiH, gde bi se Srbi predstavljali kao "Bosanci" ili "Hercegovci pravoslavne veroispovesti". Komentarišući strahovanja da bi Šmit pred kraj mandata mogao da nametne Zakon o državnoj imovini "na štetu srpskog naroda", Vranješ ocenjuje da je takav scenario moguć, ali da bi praktična primena bila otežana jer ne postoji jedinstveni katastar na nivou BiH: katastarski podaci su na entitetskom nivou, što komplikuje stupanje nametnutog zakona na snagu.

Pravno-politički kontekst

Vranješ podseća da Dejton predviđa privremeno učešće stranih sudija u Ustavnom sudu (pet godina), nakon čega je zamišljeno da sud funkcioniše autonomno sa sudijama iz redova konstitutivnih naroda. Međutim, kako kaže, i četvrt veka posle Dejtona strane sudije i dalje imaju veliki uticaj, što prema njegovoj oceni menja politički sistem BiH "na štetu Republike Srpske".

Povezanost sa prošlošću

Na dan emitovanja emisije, Vranješ je podsetio i na 108. godišnjicu smrti Gavrila Principa, povezujući njegovo sećanje sa savremenim opisom prisustva međunarodnih institucija kao "okupacione uprave". Po Vranješu, suština pritisaka na srpski narod traje vekovima, samo su se akteri i metode menjali.

Tri moguća scenarija za budućnost OHR

Vranješ iznosi tri glavna scenarija:

  • Zatvaranje OHR uz dolazak novog visokog predstavnika – Novi predstavnik imenovan pod uslovima koje zahtevaju Rusija i Kina (ograničen mandat s ciljem zatvaranja OHR i bez bonnskih ovlašćenja).
  • Vraćanje pitanja na Savet za implementaciju mira – Proceduralno rešenje koje bi zahtevalo snažnu podršku SAD i drugih ključnih igrača; po Vranješu, teško izvodljivo bez saglasnosti Vašingtona.
  • Transformacija OHR u institucionalni monitoring – OHR bi ostao kao kancelarija ili služba za nadzor implementacije Dejtona, potencijalno izmeštena iz Beča ili drugog sedišta, bez moćne pojedinačne ličnosti na čelu.

Vranješ smatra da je najverovatniji pokušaj da Šmit sebi obezbedi “izlaznu strategiju” koja bi umanjila štetu po ugled Nemačke. Prema njegovim prognozama, pitanje imenovanja novog visokog predstavnika moglo bi da se otvori već u novembru.

Zaključak

Sledeći meseci mogli bi biti odlučujući za institucionalnu budućnost OHR u BiH: kombinacija spoljnopolitičkih interesa stalnih članica SB UN, stavova SAD, kao i unutrašnjih entitetskih specifičnosti (poput katastra), oblikovaće koji će od predloženih scenarija zaživeti u praksi.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno

Vranješ za "Jutro na RT": Tri scenarija za budućnost OHR posle penzionisanja Kristijana Šmita - Svet Vesti