Reporters Sans Frontières upozorava da je sloboda štampe na najnižem nivou u poslednjih 25 godina. Preko 90 od 180 zemalja svrstano je u kategorije "teško" ili "veoma ozbiljno", dok je samo sedam država ocenjeno kao "dobro". RSF ističe kriminalizaciju novinarstva, uticaj ratova i ograničenja pristupa informacijama, i poziva na jaču zaštitu medijskih sloboda.
Sloboda štampe na najnižem nivou u 25 godina — RSF upozorava na globalnu kriminalizaciju novinarstva

Sloboda štampe širom sveta opala je na najniži nivo u poslednjih 25 godina, upozorava pariška organizacija Reporters Sans Frontières (RSF) u najnovijem Svetkom indeksu slobode štampe. Izveštaj ukazuje na rastuću tendenciju kriminalizacije novinarstva i sve češće ograničavanje pristupa informacijama.
Glavni nalazi
RSF upoređuje situaciju u 180 zemalja i koristi petostepenu skalu ocenjivanja, od „dobro“ do „veoma ozbiljno“. Prvi put od 2002. godine više od polovine zemalja — preko 90 od 180 — svrstano je u kategorije „teško“ ili „veoma ozbiljno“, što organizacija ocenjuje kao zabrinjavajući znak da se novinarstvo globalno kriminalizuje.
Ko je na vrhu, ko je na dnu
Samo sedam zemalja, pretežno nordijskih, dobilo je ocenu „dobro“. Na vrhu su Norveška, Holandija i Estonija. Među evropskim silama, Francuska je na 25. mestu (ocena "zadovoljavajuće"), dok su Sjedinjene Države na 64. mestu, što predstavlja pad od sedam pozicija od dolaska Donalda Trumpa na vlast, navodi RSF.
Regionalni primeri i opasnosti
RSF ističe dramatične pomake u Latinskoj Americi: Argentina pod predsednikom Javierom Mileijem zabeležila je pad (98. mesto, -11), dok je El Salvador pao na 143. mesto — za 105 pozicija od 2014. godine, u kontekstu borbe protiv kriminalnih bandi Mara. Istočna Evropa i Bliski istok ocenjeni su kao najopasnije regije za novinare, pri čemu su Rusija (172. mesto) i Iran (177. mesto) među zemljama u donjoj desetini.
Ratišta, napadi i smrtni slučajevi
Ratovi i ograničenja pristupa informacijama su ključni pokretači pada slobode štampe. RSF navodi da je Izrael ocenjen na 116. mestu i ističe da je, od oktobra 2023, više od 220 novinara ubijeno u Gazi, uključujući najmanje 70 koji su stradali dok su izveštavali o događajima.
Kriminalizacija i zloupotreba zakonodavstva
Organizacija upozorava da se kriminalizacija novinarstva često zasniva na zaobilaženju zakona o štampi i zloupotrebi vanrednih ovlašćenja. Više od 60% zemalja (110 od 180) na različite načine kriminalizuje rad medijskih radnika. Među primerima koje RSF navodi su Indija (157. mesto), Egipat (169.), Turska (163.), Hong Kong (140.) i Gruzija (135.).
"Iako su napadi na pravo na informaciju raznovrsniji i sofisticiraniji, njihovi izvršioci danas deluju otvoreno", izjavila je Anne Bocandé, urednička direktorka RSF-a. Ona je kao glavne uzročnike navela autoritarne države, saučesne ili nesposobne vlasti, predatorske ekonomske aktere i slabo regulisane onlajn platforme.
Apel za akciju
RSF poziva demokratske vlade, međunarodne institucije i građane na jače garancije zaštite i efikasne sankcije protiv napada na novinarstvo. Bocandé upozorava da trenutni mehanizmi nisu dovoljni, da se međunarodno pravo podriva i da nekažnjivost cveta, te podseća da je nečinjenje oblik odobravanja autoritarnih praksi.
Zaključak: Izveštaj RSF-a predstavlja snažan alarm za svetsku zajednicu: bez hitnih i odlučnih mera zaštite prava na informisanje, sloboda štampe će se nastaviti pogoršavati, s ozbiljnim posledicama po demokratiju i javni diskurs.
Pomozite nam da budemo bolji.


























