Istraživači su u Gujarat-u (Indija) pronašli 27 dobro očuvanih pršljenova zmije stare oko 47 miliona godina, koju su nazvali Vasuki indicus. Na osnovu pršljenova procenjuje se da je zmija mogla dostići 11–15 metara, što je blizu veličine Titanoboe. Vrsta je svrstana u familiju Madtsoiidae, a autori sugerišu da su velike linije ovih zmija mogle poticati iz Indije i širiti se tokom eocena. Naučnici napominju da današnje brzo zagrevanje verovatno neće rezultirati pojavom sličnih džinovskih zmija.
Drevna zmija Vasuki indicus duga do 11–15 m otkrivena u Indiji — mogla bi parirati Titanoboi

Istraživači su u rudniku lignita Panandhro u regiji Kutch, država Gujarat (Indija), otkrili pršljenove zmije stare oko 47 miliona godina koja bi mogla pripadati jednoj od najvećih ikada otkrivenih vrsta. Novootkrivena vrsta nazvana je Vasuki indicus, po mitološkom kralju zmija.
Šta su otkrili naučnici?
Tim istraživača, predvođen Debajitom Dattom i Sunilom Bajpaijem, proučio je 27 većinom dobro očuvanih pršljenova, od kojih su neki i dalje bili uvezani. Dužina pojedinačnih pršljenova iznosila je oko 1,5–2,5 inča (3,8–6,4 cm), dok su neki širili više od 4 inča (preko 10 cm).
Koliko je bila velika?
Na osnovu dimenzija pršljenova istraživači procenjuju da je Vasuki indicus mogla dostići dužinu od približno 11 do 15 metara (36–50 stopa). To je duže od prosečnog školskog autobusa i blizu veličine najduže do sada opisane fosilne zmije, Titanoboa (oko 14,6 m).
Poreklo i taksonomija
Vasuki indicus je svrstan u familiju Madtsoiidae — grupu zmija koja je postojala približno 100 miliona godina, od kasne krede do kasnog pleistocena. Autori studije smatraju da bi ova linija velikih madtsoiidnih zmija mogla biti nastala u Indiji i tokom eocena širiti se prema južnoj Evropi i Africi.
„Pošto je ova grupa bila dominantna među madtsoiidima iz Indije, a Vasuki je među najprimitivnijim članovima u stablu, zaključili smo da su ove zmije verovatno potekle iz Indije,“ rekao je Sunil Bajpai, prema Nature India.
Ekologija i klimatski kontekst
U eocenu su temperature bile znatno više nego danas, što je pogodovalo razvoju velikih tela kod hladnokrvnih životinja. Ipak, kako navodi Debajit Datta, današnje ubrzano zagrevanje verovatno neće dovesti do pojave sličnih džinovskih zmija jer se klimatske promene dešavaju prebrzo za evolutivne prilagodbe tog tipa.
Moguća ishrana
S obzirom na veličinu, Vasuki indicus je verovatno lovila velike kopnene sisare tog doba, uključujući praroditelje konja i nosoroga koji su živeli u istoj oblasti. Neki autori upoređuju njen stil lova sa današnjim anakondama — zastrašujuća, ali efektivna strategija obaranja velike plenove.
Zaključak: Nalaz pršljenova Vasuki indicus daje uvid u raznolikost i veličinu drevnih gmizavaca u južnoj Aziji i podržava hipotezu o indijskom poreklu nekih velikih linija madtsoiidnih zmija.
Pomozite nam da budemo bolji.




























