Joe Kittinger je preživeo skoro fatalan pad sa više od 76.000 stopa kada mu se padobran nije otvorio, da bi zatim učestvovao u Project Excelsior i postavio rekord slobodnog pada sa 102.800 stopa. Njegov skok je pokazao da su aktivnosti van pritisne kabine izvodljive i imao je direktan uticaj na rani razvoj američkih svemirskih misija. Posle toga nastavio je vojnu karijeru, bio je ratni zarobljenik u Vijetnamu i kasnije izvršio prvi solo balonski prelet preko Atlantika.
Joe Kittinger — Od Skoro Fatalnog Pada Do Rekorda Sa 102.800 Stopa

Joe Kittinger preživeo je skoro fatalan incident krajem 1959. kada mu se padobran nije otvorio tokom pada sa više od 76.000 stopa. Tokom pada izgubio je svest i okretao se brzinom od oko 90 obrtaja u minutu; u tom trenutku rezervni padobran se nije automatski aktivirao, pa je mogućnost da preživi bila veoma mala.
Project Excelsior i povratak u nebo
Umesto da odustane, Kittinger se vratio ekspedicijama za ispitivanje velikih visina koje je vodio pukovnik John P. Stapp. U okviru Project Excelsior izveo je sva tri predviđena slobodna pada: prvi je skoro koštao života, drugi (tri i po nedelje kasnije) završio je uspešno sa spuštanjem sa 74.700 stopa, a treći — 16. avgusta 1960. — bio je rekordni skok sa 102.800 stopa.
Detalji rekordnog skoka
Tokom rekordnog pada Kittinger je bio u pritisnom odelu; jedna rukavica mu je slabo radila pa mu je desna ruka bila otečena, a temperatura na velikim visinama je bila ekstremno niska. Pre izlaska iz gondole zapazio je uokvirivanje tamnog "praznog" neba i kratko se pomolio pre skoka.
'Bilo je jutro! Sunce je sijalo, ali nebo oko njega bilo je boje ponoći,'
Zbog otečene ruke nije mogao ručno da aktivira padobran; mehanizam za otvaranje se aktivirao automatski na oko 18.000 stopa. Pad je trajao otprilike 4 i po minuta, a najveća zabeležena brzina bila je 625,2 milja na sat — brže od većine komercijalnih aviona. Kittinger je bezbedno sleteo i time postavio standard za buduće eksperimente i svemirske misije.
Značaj za svemirske letove i kasnija karijera
Rezultati Project Excelsior pomogli su da se potvrdi da je aktivnost izvan pritisne kabine na velikim visinama izvodljiva, što je bio važan doprinos neposredno pre početka američkih svemirskih misija. Manje od godinu dana nakon Kittingerovog rekorda, Alan Shepard je postao prvi Amerikanac u svemiru, a nekoliko godina kasnije NASA je izvela prve svemirske šetnje.
Nakon tih inicijalnih podviga Kittinger je nastavio vojnu karijeru: odleteo je 483 borbena zadatka u Vijetnamu, u maju 1972. mu je oboren avion, bio je zarobljen u zatvoru Hoa Lo ("Hanoi Hilton") 11 meseci, a kasnije je 1984. završio i prvi solo balonski prelet preko Atlantika. Joe Kittinger je preminuo 2022. u 94. godini i sahranjen je na Arlington National Cemetery.
Nasleđe: Kittinger je držao rekord slobodnog pada više od 50 godina dok ga 2012. nije premašio Felix Baumgartner; trenutno rekord po visini drži Alan Eustace. Ipak, Kittinger ostaje simbol hrabrosti i pionirskog duha u istraživanju velikih visina.
Pomozite nam da budemo bolji.


























