Aktivisti i sindikati širom sveta izlaze na Prvomajske proteste tražeći mir, veće plate i bolje uslove rada, dok rast cena energije i inflacija pritiskaju kućne budžete. Demonstracije su najavljene u gradovima od Pariza i Rima do Manile i američkih metropola. U Francuskoj se vodi žučna debata o radu na Prvi maj, dok Italija i druge zemlje uvode mere podrške zaposlenima.
Prvi maj: Radnici širom sveta na ulicama zbog rasta cena energije i zahteva za većim platama

PARIZ (AP) — Aktivisti i sindikati širom sveta izlaze na Prvomajske skupove tražeći mir, veće plate i bolje radne uslove dok mnogi radnici osećaju posledice rasta cena energije i pada kupovne moći povezanih sa sukobima na Bliskom istoku.
Globalni talas protesta
Prvi maj je državni praznik u mnogim zemljama i planirani su skupovi u velikim svetskim gradovima, a u pojedinim slučajevima demonstracije su u prošlosti prerastale i u nasilne okršaje. Evropska konfederacija sindikata, koja predstavlja 93 sindikalne organizacije u 41 evropskoj zemlji, jasno je osudila posledice rata i pozvala radnike da se suprotstave gubitku radnih mesta i standarda.
Teme i regionalni primeri
Filipini: U Manili organizatori očekuju velike masovne skupove. "Biće glasnije zahtevanje za većim platama i ekonomskom pomoći zbog neviđenih skokova cena goriva", rekao je Renato Reyes iz levičarske grupe Bayan. Josua Mata iz krovne federacije SENTRO ističe da su radnici svesni veze između lokalnih problema i globalne krize.
Indonezija: Sindikalni lideri upozoravaju na već postojeć pritisak na kućne budžete. "Radnici već žive od plate do plate", rekao je Said Iqbal, predsednik Indonežanske konfederacije sindikata.
Pakistan: Iako je Prvi maj državni praznik, mnogi radnici na dnevnicu ne mogu sebi da priušte da ne rade. Mohammad Maskeen, 55-godišnji građevinski radnik, pita kako bi obezbedio osnovne namirnice ako propusti radni dan. Rast cena nafte podstakao je inflaciju za koju vlada procenjuje da iznosi oko 16% u zemlji koja u velikoj meri zavisi od pomoći MMF-a i međunarodnih partnera.
Evropa: socijalni zahtevi i političke debate
U Francuskoj su sindikati pozvali na demonstracije pod sloganom "hleb, mir i sloboda", povezujući dnevne ekonomske brige radnika sa sukobima u Ukrajini i na Bliskom istoku. Posebno žučna debata vodi se o radu na Prvi maj — najzaštićenijem prazniku kada većina zaposlenih ima obavezan plaćeni slobodan dan. Vlada je povodom kontroverze predložila izuzetke za pekare i cvećare, što je izazvalo proteste sindikata.
U Italiji je vlada odobrila paket od skoro milijardu evra za podsticaj zapošljavanju i borbu protiv radne eksploatacije, sa poreskim olakšicama za zapošljavanje mladih i ranjivih grupa; opozicija paket opisuje kao "propagandu".
U Portugalu su prošlogodišnje izmene radnog zakonodavstva izazvale generalni štrajk i proteste; pregovori sindikata i poslodavaca još nisu doveli do rešenja, a sindikati upozoravaju da predlozi ugrožavaju prava radnika.
Sjedinjene Države: logistika protesta i zahtevi
U SAD, gde Prvi maj nije savezni praznik, koalicija May Day Strong poziva na proteste pod parolom "Workers Over Billionaires" i na ekonomsku blokadu u formi "no school, no work, no shopping" (bez škole, bez posla, bez kupovine). Među zahtevima su oporezivanje bogatih i okončanje oštre imigracione politike administracije.
Povijesni kontekst
Prvi maj, ili Međunarodni dan radnika, podseća na velike borbe radništva iz kraja 19. veka, uključujući tragične događaje u Čikagu 1886. i simboliku Hejmarket memorijala sa natpisom: "Posvećeno svim radnicima sveta." Danas se Prvi maj obeležava u velikom delu sveta — od Evrope do Latinske Amerike, Afrike i Azije.
"Prvi maj nije bilo koji dan", rekao je Serge Papin, francuski ministar za mala i srednja preduzeća, ističući simboliku društvenih dobitaka stečenih tokom vekova borbe za radnička prava.
Aktivisti i sindikati najavljuju skupove i bojkote na više kontinenata, ukazujući da rast cena energije i inflacija direktno utiču na životni standard radnika i zahtevaju hitne mere i socijalnu zaštitu.
— AP novinari Barry Hatton u Lisabonu, Giada Zampano u Rimu, Munir Ahmed u Islamabadu, Niniek Karmini u Jakarti i Jim Gomez u Manili doprineli su ovoj priči.
Pomozite nam da budemo bolji.



























