Nova studija Garvan instituta analizirala je više od 1,25 miliona pojedinačnih krvnih ćelija iz 982 uzorka i otkrila preko 1.000 genetskih "prekidača" koji funkcionišu različito kod žena i muškaraca. Žene pokazuju veću aktivnost B i T ćelija i pojačane upalne puteve, što poboljšava odbranu od infekcija, ali povećava rizik od autoimunih bolesti poput lupusa i multiple skleroze. Nalazi ističu prisustvo eQTL i na autosomima i naglašavaju potrebu za polno prilagođenim pristupima u dijagnostici i lečenju.
Studija 1,25 miliona krvnih ćelija otkriva zašto žene češće dobijaju autoimune bolesti

Nova analiza više od 1,25 miliona pojedinačnih krvnih ćelija pruža snažan uvid u biološke razlike između muškaraca i žena koje mogu objasniti zašto su autoimune bolesti znatno češće kod žena. Istraživanje je vodio tim sa Garvan Institute of Medical Research u Australiji, a rad je objavljen u The American Journal of Human Genetics.
Glavni nalazi
Istraživači su analizirali uzorke krvi od 982 učesnika (564 žene i 418 muškaraca) koristeći jednoćelijsko RNA sekvenciranje (single-cell RNA-seq) kako bi profilisali periferne mononuklearne krvne ćelije (PBMC) na nivou pojedinačnih ćelija.
Tim je identifikovao preko 1.000 genetskih "prekidača" (sex-differential expression quantitative trait loci, eQTL) čije delovanje zavisi od pola. Ti prekidači utiču na to koje su imunološke staze aktivnije u kontinuitetu kod žene, što može pojačati upalne reakcije.
Razlike u tipu i aktivnosti ćelija
Muškarci su imali veći udeo monocita (brzih "prvih odgovornih" ćelija) sa genetskim programima usmerenim na održavanje i popravku. Žene su imale veći udeo B i T ćelija — delova adaptivnog imunog sistema — koje su genetski podešene u stanju povišene pripravnosti i upalne aktivnosti.
Takva visoka pripravnost pomaže u efikasnijem suzbijanju infekcija, ali istovremeno povećava rizik da imuni sistem pogrešno napadne sopstveno tkivo, što je tipično za autoimune bolesti poput lupusa i multiple skleroze.
Genetske lokacije i konkretni primeri
Važno je da su eQTL uočeni ne samo na polnim hromozomima (X i Y), već i na autosomima — što znači da polno zavisne razlike u imunim odgovorima nisu ograničene samo na gene vezane za pol. Među otkrivenim promenama, dve eQTL pojačane kod žena povezane su s genima FCGR3A i ITGB2, ranije povezanim sa sistemskim eritemski lupusom.
Implikacije za lečenje
Autori ističu da ovi nalazi podržavaju potrebu za proučavanjem imuniteta uzimajući u obzir pol i za razvoj ciljnih, polno prilagođenih terapija. Umesto pristupa "jedan lek za sve", bolje razumevanje osnovne genetske i ćelijske konfiguracije može pomoći da se terapije efikasnije usmere i smanje neželjene posledice.
Seyhan Yazar (Garvan Institute): "Imuni sistem treba proučavati sa aspekta pola — mnoge studije i dalje zanemaruju ove razlike."
Rad doprinosi objašnjenju zašto žene češće oboljevaju od autoimunih bolesti i naglašava važnost uključivanja pola kao ključne varijable u istraživanjima i kliničkoj praksi.
Gde je objavljeno: The American Journal of Human Genetics.
Pomozite nam da budemo bolji.




























