Copernicus i ECMWF upozoravaju da su površinske temperature mora gotovo rekordne dok se kreće ka razvoju El Niño. Aprilske dnevne temperature bile su među najvišima ikada, a maj je izgledao spreman da obori rekorde. Naučnici ističu da El Niño pojačava efekte već postojećeg antropogenog zagrevanja, povećavajući rizik od toplotnih talasa, beljenja korala i ekstremnih vremenskih događaja sledećih godina.
Temperature mora blizu rekordnih vrednosti dok se približava El Niño — upozoravaju Copernicus i ECMWF

Monitor Evropske unije za klimu, koji vodi servis Copernicus u saradnji sa ECMWF-om, saopštava da su temperature površine mora ušli u zonu gotovo rekordnih vrednosti dok se uslovi pomeraju ka verovatnom razvoju El Niño događaja u narednim mesecima.
Šta pokazuju podaci
Samantha Burgess, strateška voditeljka za klimu u Evropskom centru za srednjoročna meteorološka predviđanja (ECMWF), izjavila je da su temperature površine mora u proteklim danima bile samo malo ispod istorijskih maksimuma zabeleženih 2024. godine i da maj izgleda spreman da obori svoj rekord.
„Reč je o danima pre nego što ponovo zabeležimo rekordne vrednosti SST (sea surface temperatures) u okeanu,“ rekla je Burgess za AFP.
Copernicus navodi da su dnevne površinske temperature mora tokom aprila „postepeno dosezale" do skoro-rekordnih nivoa, uz značajne i rekordne morski toplotne talase posebno u predelu između tropskog Pacifika i obala SAD. Servis je ocenio da su aprilske temperature globalno bile druge najviše ikada izmerene za taj mesec.
El Niño: šta očekivati
Svetska meteorološka organizacija (WMO) saopštila je da El Niño uslovi mogu da se razviju već u periodu maj–jul. El Niño predstavlja fazu prirodnog ciklusa u Pacifiku koja menja raspodelu toplote i vetrova i često povećava verovatnoću suša, obilnih padavina i drugih ekstremnih vremenskih događaja širom sveta.
Neki modeli predviđaju da bi naredni događaj mogao biti jak — čak i da rivalizuje sa takozvanim „super“ El Niño-om pre oko tri decenije. Zeke Hausfather iz Berkeley Earth-a upozorava da bi snažan El Niño značajno povećao verovatnoću da 2027. bude najtoplija godina u zabeleženoj istoriji.
Kontext antropogenog zagrevanja i posledice
Naučnici naglašavaju da El Niño nije sam po sebi uzrok dugoročne toplote okeana: fenomen se odvija na pozadini zabeleženog globalnog zagrevanja koje pretežno izazivaju antropogene emisije gasova sa efektom staklene bašte. Okeani apsorbuju oko 90% viška toplote nastalog ljudskim aktivnostima, što pojačava intenzitet morskih toplotnih talasa i rizik od beljenja korala.
U svom mesečnom biltenu, Copernicus je naveo da je april bio treći najtopliji mesec globalno i da je temperatura bila 1,43°C iznad predindustrijskog nivoa (1850–1900). Arktički morski led ostao je blizu rekordno niskih vrednosti, dok su uslovi u Evropi ukazali na rizik od toplijeg i suvlјeg leta, sa povećanim rizikom od suša i šumskih požara.
„Stalno vidimo ekstreme. Svakog meseca imamo sve više podataka da uticaj klimatskih promena stvara ove ekstremne događaje,“ rekla je Burgess.
Šta to znači za čitaoce
Bez obzira na konačnu jačinu El Niño događaja, očekuje se da će on pojačati već postojeće uticaje globalnog zagrevanja: veća verovatnoća toplotnih talasa, poremećaja u ribljem i koralnom ekosistemu, i pojačan rizik od klimatskih nepogoda u različitim delovima sveta. Stručnjaci pozivaju na praćenje ažuriranih prognoza i jačanje prilagodnih mera u pogođenim regionima.
Pomozite nam da budemo bolji.


































