Satellitska fotografija Suomi NPP snimljena 7. septembra 2025. prikazuje uragan Kiko i intenzivan sunglint koji delimično skriva Havaje. Kiko je nastao 31. avgusta, dostigao je kategoriju 4 sa vetrovima od oko 145 mph (233 km/h), a potom je oslabio i pretežno prošao severno od ostrva. Sunglint može otežati tumačenje satelitskih snimaka, ali i pomoći u otkrivanju okeanografskih pojava; naučnici istovremeno upozoravaju na sve intenzivnije tropske oluje usled klimatskih promena.
Srebrni „sunglint” prekriva Havaje dok uragan Kiko očarava satelit

Ova upečatljiva satelitska fotografija, snimljena 7. septembra 2025. satelitom Suomi NPP, prikazuje uragan Kiko dok blistavi srebrni odsjaj — tzv. sunglint — delimično prekriva Havaje.
Vrtložni ciklon Kiko formirao se 31. avgusta 2025. u istočnom Pacifiku, a 3. septembra je dostigao maksimalnu snagu kao uragan kategorije 4 sa vršnim vetrovima od oko 145 mph (233 km/h). Pre nego što je stigao bliže ostrvima, oluja je oslabila na kategoriju 2 i pretežno je prošla severno od Havaja; konačno je iščezla 10. septembra nedaleko od obale Honolulu, prema izveštajima NASA Earth Observatory i Zoom Earth.
Satelitska snimka zabeležila je Kika oko 600 milja (965 km) istočno od Hiloa na Velikom ostrvu, pri čemu je oluja imala širinu od približno 470 milja (750 km). U okviru guste, srebrne trake na levoj strani snimka jedva se naziru oblici oblačnih Havajskih ostrva — efekat koji je izazvao sunglint.
Šta je sunglint?
Sunglint je pojava koja je vidljiva iz svemira kada sunčeva svetlost odbije površinu mora direktno u pravcu posmatrača. Površina vode tada poprima metalik, zrcalni sjaj, što satelitskim snimcima daje dramatičan izgled, ali i delimično može prikriti detalje ispod oblaka.
Sunglinti nisu samo estetska pojava: sa jedne strane mogu otežati tumačenje satelitskih snimaka i monitoring klime, ali s druge strane pomažu istraživačima da otkriju skrivene okeanografske pojave — na primer podvodne struje, unutrašnje talase i razlike u površinskim uslovima mora.
Kontekst klimatskih promena
Naučnici upozoravaju da će, usled ljudskog uticaja na klimu, u proseku tropske oluje potencijalno postajati češće i intenzivnije tokom narednih decenija. Primer iz 2025. navodi se i u slučaju oluje Melissa, koja je u oktobru te godine odnela 95 života u nekoliko karipskih zemalja.
Ova satelitska scena podseća na važnost kombinovanja vizuelnih snimaka i meteoroloških podataka prilikom praćenja i razumevanja velikih oluja.
Na kraju, snimci poput ovog ne samo da impresioniraju svojom lepotom, već služe i kao podsetnik na kompleksnost interakcija između atmosfere, okeana i ljudi — te na značaj preciznog satelitskog praćenja za pravovremene upozorenja i pripremu za ekstremne vremenske prilike.
Pomozite nam da budemo bolji.




























