Kineska flota od oko 200 dalekometnih ribarskih plovila često lovi pored obala Argentine, što izaziva zabrinutost zbog prekomernog izlova i mogućeg prikupljanja obaveštajnih podataka. Reutersov pregled kretanja brodova (jan 2025–mar 2026) nije našao dokaze o masovnom mapiranju morskog dna, ali sumnje i diplomatske razmene ostaju. Argentina pojačava nadzor uz podršku SAD, dok istovremeno balansira ekonomske veze sa Kinom.
Kineska ribarska flota pored Argentine: Zabrinutost zbog prekomernog izlova i mogućeg prikupljanja obaveštajnih podataka

BUENOS AIRES, 13. maja (Reuters) - Oko 200 kineskih dalekometnih ribarskih plovila često radi u vodama pored Argentine, uglavnom loveći lignje za veliko svetsko tržište. Veličina flote porasla je gotovo 50% u poslednjoj deceniji, što je podstaklo Buenos Aires da ojača nadzor svojih morskih granica.
Glavne sumnje i diplomatske razmene
Argentinski zvaničnici i partneri iz SAD izražavali su zabrinutost ne samo zbog mogućeg prekomernog izlova već i zbog indicija da neka plovila mogu imati opremu ili obrasce kretanja koji ukazuju na prikupljanje obaveštajnih podataka ili mapiranje morskog dna. Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova odbacilo je ove tvrdnje kao "čistu spekulaciju" i istaklo da Kina strogo reguliše svoje dalekometne ribarske aktivnosti.
Šta govore podaci
Reutersov pregled kretanja brodova u periodu januar 2025–mart 2026. pomoću podataka firme Starboard Maritime Intelligence nije pronašao dokaze o masovnom mapiranju morskog dna oko Argentine u tom periodu, mada nije mogao potpuno da isključi manje ili selektivne aktivnosti. I izvorne izjave zvaničnika ukazuju da za sada ne postoje javno predstavljeni nepobitni dokazi o obaveštajnoj aktivnosti.
"Mi mislimo da je ono što su u stvari tražili informacija ili presretanje komunikacija," rekao je Marcelo Rozas Garay, bivši zamenik ministra odbrane.
Bezbednosni i strateški kontekst
Važno je da se situacija posmatra u širem strateškom kontekstu: SAD su pomogle Argentini u jačanju pomorskog nadzora, uključujući odobrenje nabavke izviđačkih aviona P-3C Orion. Zvaničnici iz Vašingtona su izrazili zabrinutost da bi prisustvo velike kineske flote moglo služiti i za izgradnju regionalnog prisustva i testiranje sposobnosti kontrole argentinskih voda.
Istovremeno, Argentina nastoji da balansira bezbednosne brige i ekonomske veze sa Kinom: Peking je značajan trgovinski partner i investitor u sektore kao što su poljoprivreda, litijum i infrastruktura.
Ribarski pritisak i zaštita resursa
Stručnjaci upozoravaju na rizik od prekomernog izlova: procene broja kineskih plovila variraju — od oko 2.500 po zvaničnim kineskim podacima (2023.) do preko 16.000 prema nekim nezavisnim procenama. Argentina je podigla primedbe u razgovorima sa Pekingom i drugim partnerima kako bi zaštitila populacije lignji i druge morske resurse.
Veći deo lova lignji obavlja se noću pomoću jakih svetala koja privlače vrste Illex, dok danju trawleri vuku mreže. Obalska straža pojačala je nadzor i sada znače da su otvorene potere na visokom moru znatno ređe; podaci obalske straže navode svega četiri incidenta sumnje na nezakonito ribarenje u argentinskom EEZ između 2021. i 2025.
Zaključak
Iako zabrinutosti zbog prekomernog izlova i mogućeg dvojnog korišćenja opreme flote ostaju, dostupni podaci nisu javno potvrdili masovne obaveštajne operacije ili masovno mapiranje morskog dna. Argentina i SAD nastavljaju saradnju u pojačanom nadzoru, dok Buenos Aires pokušava da sačuva ekonomske odnose sa Kinom i istovremeno štiti svoje pomorske resurse.
(Izveštavale: Leila Miller u Buenos Airesu i Farah Master u Hong Kongu; dodatna izveštavanja Pete McKenzie; uredila Katerina Ang)
Pomozite nam da budemo bolji.


























