Egipatski supovi ove godine se ređe pojavljuju na Balkanu, pa stručnjaci strahuju da sukobi na Bliskom istoku dodatno ugrožavaju njihovu migracionu rutu iz Afrike. Brojnost u regionu pala je oko 80% u poslednjih 30 godina, dok su zaštitni programi u Bugarskoj doneli tek ograničene povrate. Terenska posmatranja u Albaniji beleže pojedinačne povratke, ali potpuna slika biće jasnija kasnije tokom godine.
Rat Na Bliskom Istoku Poremeti Povratak Egipatskih Supova Na Balkan

Egipatski supovi (Neophron percnopterus), prepoznatljivi po žutoj koži lica i belim perima, obično se u desetinama vraćaju i gnezde širom Balkana već u aprilu. Ove godine lokalni timovi prijavljuju znatno manje posmatranih jedinki, pa stručnjaci strahuju da sukobi na Bliskom istoku dodatno ugrožavaju već rizičnu migracionu rutu iz Afrike.
Glavni rizici
„Rat povećava rizike koji su već prisutni duž migracione rute ove vrste“, rekao je Nikolai Petkov, rukovodilac projekta u Bugarskom društvu za zaštitu ptica (BSPB), za AFP. Egipatski supovi prelaze oko 5.000 kilometara godišnje i tokom puta nailaze na niz opasnosti: udar sa dalekovodima i stubovima koji dovode do strujnog udara, trovanja preko zatrovane strvine, krivolov, kao i poremećaji staništa.
Uticaj ratnih dejstava
Eksperti navode da je Bliski istok ključni migracioni koridor i da bombardovanja, raseljavanje ljudi i vojne operacije otežavaju proučavanje i praćenje ptica. „Bombardovanja remete ne samo egipatske supove, već i mnoge druge ptice“, upozorava Xhemal Xherri iz organizacije Protection and Preservation of Natural Environment in Albania (PPNEA).
Pad populacije i napori za očuvanje
U poslednjih 30 godina brojnost egipatskih supova na Balkanu opala je za oko 80%, a Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) svrstava ovu vrstu među ugrožene. Zbog uloge u uklanjanju lešina i sprečavanju širenja bolesti, konzervacionisti su intenzivirali zaštitne mere: obnova i zaštita mesta za odmor, programi uzgoja i bezbedniji stubovi i dalekovodi. Takvi napori dali su blage rezultate u Bugarskoj, gde se danas gnijezdi većina balkanskih jedinki.
Nade iz terena
U južnoj Albaniji, pastiri iz sela Salaria prijavili su povratak najmanje dva supa, što su stručnjaci kasnije i potvrdili nakon višesatnog pretraživanja planinskih stena. Takva zapažanja daju nadu, ali složen teren i potrage znače da je teško tačno proceniti koliko jedinki je stiglo do gnezdilišta.
Petkov ističe da ptice mogu samo kasniti zbog hladnijeg vremena i da će konačnija ocena stanja biti moguća kada se vrate u jesen: „Ptice se, često kažemo, broje na jesen.“
Šta dalje?
Stručnjaci pozivaju na pojačano međunarodno praćenje migracionih koridora, hitne mere zaštite kritičnih staništa i širu upotrebu bezbednih praksi na poljoprivredi kako bi se smanjilo slučajno trovanje. Javna svest i saradnja organizacija u regionu ključni su za oporavak populacije.
Zaključak: Ratovi i vojni sukobi na migracionim rutama dodatno komplikuju već ozbiljno ugroženu situaciju egipatskih supova na Balkanu, ali terenska zapažanja i zaštitni programi i dalje pružaju osnove za nadu.
Pomozite nam da budemo bolji.


































