Rover Perseverance je snimio svoj šesti selfie dok istražuje zapadni deo kratera Jezero, beležeći geološki značajne stene u oblastima Arathusa, Lac de Charmes i Arbot. Naučnici smatraju da neke formacije mogu biti vulkanske intruzije, a rover nastavlja prikupljanje jezgara i brušenje površina za analizu na Zemlji. Pored toga, studija upozorava da masovna lansiranja satelita mogu do 2029. ostavljati ~870 t čađi godišnje u gornjoj atmosferi, što potencijalno utiče na klimu i zahteva regulaciju.
Perseverance Se Javio Sa Marsa: Šesti Selfie, Drevne Stene i Zabrinutost Zbog Čađi Sa Lansiranja Satelita

Rover Perseverance američke agencije NASA napravio je svoj šesti selfie sa Marsa dok je istraživao najzapadniji deo kratera Jezero, a istovremeno nova studija upozorava na klimatske posledice rastućeg zagađenja od masovnih lansiranja satelita.
Selfie i panorama sa Jezera
NASA je podelila animiranu verziju selfija sastavljenu od 61 snimka koje je kamera na robotskoj ruci rovera napravila 11. marta. Snimak prikazuje Perseverance na steni nazvanoj Arathusa u regionu Lac de Charmes, uz rotiranje glave kamere koje otkriva okolni teren.
Rover je kasnije prešao u susednu zonu nazvanu Arbot; panorama sastavljena iz 46 Mastcam-Z snimaka (objavljena 5. aprila) otkriva široko, stenovito prostranstvo. Iako na prvi pogled deluje monotono, teren skriva geološke strukture od velikog naučnog značaja.
Šta pokazuju stene
NASA ističe da su neke stene u ovom području veličine nebodera i verovatno su tamo dospele posle udara meteorita pre oko 3,9 milijardi godina. Ken Farley, zamenik glavnog naučnika projekta Perseverance na Caltechu, ocenjuje da slike prikazuju verovatno najstarije stene koje će tim istraživati tokom ove misije.
U kadru se takođe vidi ono što može biti vertikalna intruzija magme — tzv. dike (vulkanska intruzija) — koja je očvrsla, dok su mekši slojevi oko nje erodirali tokom milijardi godina.
Prikupljanje uzoraka
Pored fotografisanja, Perseverance kontinuirano sakuplja jezgra stena i može brusiti površinu stena kako bi istraživači sa Zemlje analizirali njihovu strukturu i mineralni sastav. Trenutno tim ispituje stenske izbočine u oblasti Arbot pre nego što rover krene ka sledećoj tački nazvanoj Gardevarri, južno od trenutne lokacije.
Megakonstelacije i zagađenje atmosfere
Broj godišnjih lansiranja satelita značajno je porastao poslednjih godina, pokrenut komercijalnim programima kao što je izgradnja Starlink megakonstelacije. Prema podacima astronoma Jonathana McDowella, od 2019. SpaceX je lansirao skoro 12.000 satelita, od kojih je više od 10.300 trenutno operativno.
Studija objavljena u časopisu Earth's Future procenjuje da će emisije čađi iz lansiranja megakonstelacija do 2029. godine ostavljati oko 870 metričkih tona čađi godišnje u gornjim slojevima atmosfere. Autori podsećaju da čestice u višim slojevima mogu opstati godinama i imati jači uticaj na klimu nego zagađenje u nižim slojevima.
«Zagađenje iz svemirske industrije je poput male, neregulisane geoinženjerske probe koja može imati mnoge neočekivane i ozbiljne posledice po životnu sredinu», izjavila je projektna liderka Eloise Marais (UCL Geography). Dodaje da je trenutni uticaj još mali, ali da još postoji prilika da se deluje preventivno.
Autori studije navode da bi doprinos megakonstelacija ukupnom klimatskom uticaju svemirskog sektora mogao porasti sa oko 35% u 2020. godini na približno 42% do 2029. godine.
Zašto je ovo važno
Selfie i panorame sa Marsa ne služe samo za imidž — oni pomažu naučnicima da odrede zanimljive geološke ciljeve i vode prikupljanje uzoraka koji mogu otkriti istoriju vode i mogućnosti ranog života na Marsu. S druge strane, rast lansiranja satelita podiže pitanja o uticaju svemirske industrije na Zemljinu klimu, što zahteva međunarodnu pažnju i moguće regulative.
U drugim vestima
- Astronomi koriste teleskop James Webb za bolje mapiranje kosmičke mreže.
- U SAD raste protivljenje postavljanju AI data centara blizu stambenih zona.
- NASA-in svemirski brod Psyche dobio je podršku manevrom vezanim za Mars na putu ka istoimenom asteroidu.
Izvor: Engadget (izvorni članak) i objave NASA.
Pomozite nam da budemo bolji.




























