Hanoj je povukao prvobitni plan potpune zabrane benzinskih motora u istorijskom centru, smanjivši zonu sa 26 km² na oko 0,5 km² i ograničivši meru na 11 ulica samo petkom uveče i delom vikenda. Odluka je odložena do juna, pa je planirani početak 1. jula neizvestan. Glavni razlozi su protivljenje vozača, kašnjenje infrastrukture za punjenje, brige o bezbednosti baterija i ekonomski pritisci proizvođača.
Hanoj Odustao Od Opsežne Zabrane Benzinskih Motora, Plan Sveden Na 11 Ulica

Milioni motornih skutera i motocikala i dalje dominiraju uskim ulicama Hanoja, a vlasti su se povukle iz prvobitnog, ambicioznog plana da u istorijskom centru u potpunosti zabrane benzinske dvotočkaše. Umesto zone od 26 km², predlog je sveden na svega 11 ulica ukupne površine oko 0,5 km², a zabrana bi važila samo petkom uveče i delom vikenda — i to je trenutno neizvesno.
Zašto je plan ublažen?
Glavni razlozi povlačenja su protivljenje vozača, ekonomski pritisci proizvođača, kao i kašnjenje u izgradnji infrastrukture za punjenje. Grad je odložio konačnu odluku do juna, čime je planirano stupanje na snagu 1. jula dovedeno u pitanje.
„Mislim da se gotovo svako protivi zabrani,“ izjavila je Phuong Anh Nguyen, 24-godišnja istraživačica iz Hanoja koja vozi benzinski motor, naglašavajući zabrinutost zbog troškova i održavanja električnih vozila.
Skaliranje mera i realnost na terenu
U Hanoju ima skoro sedam miliona motocikala, koji premašuju broj automobila otprilike sedam prema jedan. Dvotočkaši su suštinski deo svakodnevnog života u Vijetnamu, gde su javni prevoz i kupovna moć ograničeni — to ovu zemlju čini četvrtim najvećim tržištem motocikala na svetu.
Vlada je ponudila subvencije do 5 miliona dongova (~190 USD) za kupce koji pređu na električne bicikle, dok cene novih e-skutera često prelaze 30 miliona dongova. To mnogima nije dovoljno, posebno mladim ljudima i nedavno diplomiranim radnicima.
Bezbednosne i infrastrukturne prepreke
Strahovi od kvarova i požara baterija, pa čak i zabrane e-skutera u nekim stambenim zgradama, dodatno usporavaju prihvatanje električnih vozila. Grad radi na sigurnijim stanicama za punjenje i sistemima za zamenu baterija, ali izgradnja takve infrastrukture zahteva vreme i ulaganja.
Analitičari su takođe ukazali na politički i ekonomski kontekst: proizvođači benzinskih skutera su se protivili restrikcijama zbog mogućih gubitaka radnih mesta, dok je domaći proizvođač električnih vozila VinFast zabeležio rast prodaje (oko 400.000 jedinica prošle godine) — iako je i dalje iza velikih konkurenata poput Honde (oko 2,6 miliona).
„Promena zahteva znatno vreme za prilagođavanje zbog infrastrukturnih ograničenja,“ rekao je Nguyen Minh Dong, bivši inženjer za emisije u Volkswagenu koji sada savetuje o elektrifikaciji.
U međunarodnom kontekstu, tranzicija na električna vozila je kompleksan proces: EU je prošle godine odustala od svog planiranog potpunog zabrane novih benzinskih i dizel automobila do 2035, a Indija je postavila dalekoročniji, poluvekovni plan za potpunu zamenu.
Hanojski Savet nije odmah odgovorio na zahteve za komentar. Jasno je da vlasti traže ravnotežu između ciljeva smanjenja zagađenja, društvenih reakcija i ekonomskih posledica.
Šta dalje?
Plan ostaje pod znakom pitanja dok se ne reše ključne prepreke: finansijska dostupnost električnih motora, sigurnost baterija, i široko rasprostranjena mreža za punjenje ili zamenu baterija. Ako se te tačke ne unaprede, prelazak sa fosilnih goriva na elektriku u Hanoju može ostati spor i parcijalan.
Pomozite nam da budemo bolji.




























