Rusija je pokrenula velike nuklearne vežbe sa oko 64.000 učesnika tokom kojih su testirane rakete Jars, Cirkon i Sineva, a nekim jedinicama su izdate nuklearne municije. Kremlj ističe da je upotreba nuklearnog oružja krajnja mera, dok istovremeno jača svoje nuklearne kapacitete. Manevri se održavaju u kontekstu zaoštrenih odnosa sa NATO-om i eskalacije tenzija u baltičkom regionu, uključujući sporenja oko Kalinjingrada.
Rusija Pokreće Jedne Od Najvećih Nuklearnih Vežbi: Ispaljeni Jars, Cirkon i Sineva

MOSKVA, 21. maj — Rusija je u četvrtak sprovela opsežne nuklearne vežbe tokom kojih su ispaljene rakete sposobne za nošenje nuklearnih bojevih glava, a nekim jedinicama su izdate nuklearne municije, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane. Manevri se održavaju dok rastu tenzije sa NATO-om zbog rata u Ukrajini i aktivnosti dronova u baltičkom regionu.
Nuklearne vežbe i prikazi snaga
U jednom od najvećih takvih manevra u poslednjih nekoliko godina učestvuje oko 64.000 ljudi, uvežbavajući postupke pripreme i, po rečima zvaničnika, eventualne upotrebe nuklearnih snaga u slučaju agresije.
Ministarstvo odbrane je saopštilo da je tokom vežbi testirana interkontinentalna balistička raketa Jars sa kosmodroma Pleseck, dok je fregata iz Barencovog mora ispalila hipersoničnu raketu Cirkon. Podmornica je lansirala tečno-gorivu balističku raketu Sineva. Takođe su prikazani nosači i platforme poput podmornice klase Borei, aviona Il-38 i presretača MiG-31 naoružanog raketom Kinzhal.
Načelnik Generalštaba Valerij Gerasimov je izjavio da su jedinicama u Rusiji i Belorusiji izdate nuklearne municije kao deo scenarija vežbi. Ruske vežbe često koriste lažne bojeve glave; jedan snimak koji je objavilo ministarstvo pokazao je kamion prekriven ceradom u pratnji sa minimalnim obezbeđenjem.
Politički kontekst i izjave
Predsednik Vladimir Putin je beloruskom lideru Aleksandru Lukašenku i vojnom vrhu poručio da bi upotreba nuklearnog oružja bila izuzetan i krajnji potez, ali je naglasio da nuklearna triada mora ostati pouzdan garant suvereniteta Savezne Države Rusije i Belorusije. Putin je takođe rekao da Rusija ne teži utrci u naoružanju, ali da će razvijati svoje nuklearne snage i održavati ih na zadovoljavajućem nivou, uključujući nove rakete i podmornice.
Prema podacima Federacije američkih naučnika, Rusija raspolaže najopsežnijim nuklearnim arsenalom — oko 4.400 razmeštenih i skladištenih bojevih glava, dok SAD imaju oko 3.700. Kina je treća sa oko 620, potom slede Francuska i Velika Britanija.
Rusija i Kina su takođe kritikovale planove predsednika SAD Donalda Trumpa za protivraketni štit nazvan "Golden Dome", navodeći da takvi projekti ugrožavaju stratešku stabilnost.
Tenzije u Baltiku
Moskva optužuje baltičke države da omogućavaju prelete ukrajinskih aviona i dronova ka severnim delovima Rusije, što NATO demantuje. Baltičke zemlje, koje su snažni zagovornici pomoći Ukrajini, tvrde da Rusija preusmerava ukrajinske dronove ka njihovom vazdušnom prostoru.
Kremlj je oštro kritikovao izjavu ministra spoljnih poslova Litvanije Kęstutisa Budrisa, koji je rekao da NATO mora pokazati sposobnost da prodre u rusku eksklavu Kalinjingrad. Kalinjingrad, sa oko milion stanovnika, nalazi se između Litvanije i Poljske i predstavlja ključnu rusku pomorsku i vojnu bazu na Baltiku.
Ovi manevri i političke poruke dolaze u trenutku kada Moskva opisuje situaciju oko Ukrajine kao egzistencijalnu borbu sa Zapadom, dok Ukrajina i neke zapadne prestonice upozoravaju da takve demonstracije sile predstavljaju opasno izazivanje napetosti.
Pomozite nam da budemo bolji.




























