Francuska je zabranila ulazak Itamaru Ben‑Gviru zbog objavljenih snimaka na kojima se ruga privedenim aktivistima Global Sumud flotile, a Poljska mu je uvela petogodišnju zabranu. Organizatori flotile prijavili su navodnih 15 slučajeva seksualnog zlostavljanja privedenih aktivista. MKS je u novembru 2024. izdao naloge za hapšenje za izraelskog premijera i Yoava Gallanta, dok EU, SAD i druge države uvode različite sankcije protiv naseljenika i pojedinih zvaničnika. Tenzije na Zapadnom bregu i širenje naselja dodatno komplikuju međunarodnu reakciju.
Francuska zabranila ulazak Itamaru Ben‑Gviru nakon objavljenih snimaka — Koji su drugi izraelski zvaničnici sankcionisani?

Francuska je zabranila ulazak u zemlju izraelskom ministru nacionalne bezbednosti Itamaru Ben‑Gviru, navodeći da su njegovi postupci, uključujući objavljivanje snimaka na kojima se ruga privedenim aktivistima Global Sumud flotile, neprihvatljivi za javnog funkcionera.
Ministar spoljnih poslova Francuske, Jean‑Noël Barrot, objavio je na platformi X: „Od danas Itamar Ben‑Gvir ima zabranu ulaska na teritoriju Francuske. Odluka je doneta zbog njegovih neoprostivih postupaka prema francuskim i evropskim državljanima koji su bili putnici na Global Sumud flotili.“ Barrot je zatražio i od Evropske unije razmatranje dodatnih sankcija.
Šta se desilo?
Ben‑Gvir je na društvenim mrežama objavio snimke na kojima se vidi kako aktivisti flotile kleče, sa povezima na očima i vezanim rukama, dok ih izraelske snage privode u luci Ašdod. Organizatori Global Sumud flotile saopštili su da su oslobođeni aktivisti prijavili najmanje 15 slučajeva seksualnog zlostavljanja dok su bili u pritvoru.
Poljska je takođe uvela zabranu ulaska za Ben‑Gvira na pet godina, dok su pojedine zemlje i institucije pokrenule ili najavile druge mere protiv izraelskih zvaničnika i naseljenika.
Širi međunarodni kontekst
Međunarodni krivični sud (MKS/ICC) je u novembru 2024. izdao naloge za hapšenje za izraelskog premijera i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta, optužujući ih, prema sudskim dokumentima, za namerno uskraćivanje predmeta od presudne važnosti za opstanak civila u Gazi (hrana, voda, lekovi, gorivo i struja). Države članice ICC‑a imaju zakonsku obavezu da sprovedu te naloge ako se osumnjičeni nađu na njihovoj teritoriji.
Pored toga, nekoliko zemalja i međunarodnih tela uvele su sankcije protiv izraelskih ministara i grupa povezivanih sa naseljavanjem i nasiljem. U julu 2024. slovenačka vlada zabranila je ulazak Ben‑Gviru i ministaru finansija iz krajnje desnice, optuživši ih za podsticanje ozbiljnih kršenja ljudskih prava. U junu su Velika Britanija, Norveška, Australija, Novi Zeland i Kanada uvele sankcije protiv dvojice izraelskih ministara zbog, kako su naveli, podsticanja nasilja nad civilima.
U SAD su tokom 2024. uvedene sankcije protiv oko 30 naseljenika i organizacija (uključujući organizaciju Amana), kojima je zabranjen pristup američkoj imovini i finansijskom sistemu. Te su sankcije kasnije ukinute u januaru 2025. naredbom tadašnjeg predsednika.
Naselja, nasilje na Zapadnom bregu i žrtve
Broj izraelskih doseljenika na Zapadnom bregu (bez Istočnog Jerusalima) premašio je 500.000. U 2025. zabeležen je najveći porast širenja naselja u podacima Ujedinjenih nacija od 2017. godine. Od početka oružanog sukoba u Gazi u oktobru 2023. Zapadni breg takođe beleži porast nasilja: prema UN podacima, u regionu je ubijeno više od 1.000 Palestinaca, a desetine hiljada su raseljene zbog sukoba, akcija vojske i nasilja naseljenika.
O tvrdnjama o „genocidu"
Neki međunarodni stručnjaci i grupe za ljudska prava opisali su delovanja u Gazi terminima koji uključuju optužbe za genocid. Takve kvalifikacije su predmet pravnih, političkih i akademskih debata; u tekstu smo jasno označili da su to opisi koje neki naučnici i organizacije koriste, dok drugi autoriteti imaju različite pravne i političke stavove.
Zaključak
Francuska zabrana Ben‑Gviru predstavlja najnoviji u nizu diplomatskih i pravnih odgovora na postupke pojedinih izraelskih zvaničnika i rasta tenzija u regionu. Međunarodne mere variraju od zabrana ulaska do finansijskih i pravnih sankcija, a sporne tvrdnje i sudske odluke i dalje oblikuju diplomatsku reakciju širom sveta.
Napomena: U tekstu su korišćeni podaci iz javno dostupnih saopštenja vlada, izveštaja međunarodnih tela i izjava organizatora flotile. Gde postoje sporne ili pravno složene tvrdnje, to je jasno označeno.
Pomozite nam da budemo bolji.


































