Poslanici francuske Nacionalne skupštine pripremaju ukidanje Code Noir, dekret iz 1685. koji je porobljene legalno tretirao kao imovinu. Iako je tekst praktično izgubio snagu 1848., njegovo formalno brisanje ima snažnu simboliku za potomke porobljenih i aktiviste. Stručnjaci upozoravaju da simbolika nije dovoljna — potrebne su i konkretne mere protiv sistemskog rasizma i za ekonomsku i političku ravnopravnost u prekomorskim departmanima.
Francuska Konačno Briše "Code Noir" — Simboličan Korak Protiv Nasleđa Ropstva

Pariz — Poslanici Nacionalne skupštine u Francuskoj pripremaju ukidanje Code Noir, kolonijalnog dekreta iz 1685. koji je roblje pravno tretirao kao imovinu. Iako je ropstvo formalno ukinuto 1848. godine, tekst koji je legalno dehumanizovao stotine hiljada ljudi ostao je u zakonodavstvu gotovo dva veka.
Šta je bio Code Noir?
Code Noir je dekret koji je potpisao kralj Luj XIV kako bi regulisao položaj porobljenih u francuskim kolonijama. Njegove odredbe su, između ostalog, proglasile porobljene "pokretnom imovinom" (član 44), predviđale kazne i sakaćenje za one koji beže i umanjivale pravnu vrednost izjave porobljenih.
Zašto je ukidanje važno — i zašto izaziva polemiku
Predlog zakona koji ukida Code Noir ima snažnu simboličku težinu: potomci porobljenih i istraživači kažu da je očuvanje takvog teksta u pravnom sistemu istorijska nedoslednost i uvreda. Kao što je predsednik Emmanuel Macron rekao, ćutanje i ravnodušnost prema tom kodeksu postale su — i dalje jesu — oblik uvrede.
"Zakon koji je tretirao Crnce kao imovinu bio je ostavljen da stoji." — Muriel Jean-Baptiste
Međutim, kritičari ukazuju da je formalno ukidanje samo prvi i simbolički korak. Code Noir je praktično izgubio pravnu snagu 1848. godine, a mnogi ukazuju da su stvarne nejednakosti u prekomorskim departmanima i dalje izražene: visoka stopa nezaposlenosti, siromaštvo i nedostatak zastupljenosti u rukovodećim državnim strukturama ostaju nerazrešeni problemi.
Političke i društvene implikacije
Max Mathiasin, poslanik iz Gvadalupe i inicijator predloga, kaže da je otklanjanje Code Noir pitanje dostojanstva i istorijskog ispravka. Za druge, kao što su aktivisti i stručnjaci za sećanje na ropstvo, važniji su konkretni koraci: obrazovanje, istina, istraživanja, i rasprava o mogućim reparacijama.
Podsetimo: Francuska je bila jedan od glavnih aktera transatlantske trgovine ljudima, sa oko 1,4 miliona deportovanih Afrikanaca; četiri nekadašnje robovlasničke kolonije (Gvadalupa, Martinik, Francuska Gvajana i Reunion) postale su francuski prekomorski departmani 1946. godine, a njihovih oko 1,9 miliona stanovnika imaju francusko državljanstvo.
Dok neki vide u ukidanju Code Noir istorijsko priznanje i manji korak napretka u suočavanju s prošlošću, drugi upozoravaju da simbolika sama po sebi ne menja svakodnevnu stvarnost građana u prekomorskim teritorijama. Debata o reparacijama, obrazovanju i merama protiv sistemskog rasizma nastaviće se i nakon formalnog brisanja teksta.
Zaključak: Ukidanje Code Noir je važan simbolički gest prema suočavanju s koloniјalnom prošlošću, ali njegovo stvarno značenje zavisiće od daljih političkih i društvenih mera koje Francuska preduzme kako bi ispravila istorijske nepravde.
Pomozite nam da budemo bolji.




























