Cockroach Janta Party je satirični onlajn pokret koji je za kratko vreme privukao skoro 23 miliona pratilaca, pretežno indijske Generacije Z. Osnivač Abhijeet Dipke suočava se sa pretnjama, blokadama naloga i kritikama iz vlade, dok sledbenici zahtevaju prelazak sa memova na konkretne akcije protiv nezaposlenosti i pada životnog standarda. Analitičari upozoravaju da bez organizacione strukture i fizičkog prisustva pokret može izbledeti, ali njegov rast ukazuje na dublje društveno-ekonomsko nezadovoljstvo.
Cockroach Janta Party: Kako Gen Z U Indiji Pretvara Meme U Politički Signal

Najveći onlajn izraz nezadovoljstva prema 12-godišnjoj vladavini premijera Narendre Modija počeo je kao satiričan odgovor na pogrdnu opasku o mladima — a prerastao je u masovan pokret koji privlači pažnju vlasti i medija.
Ko stoji iza pokreta
Abhijeet Dipke (30) i njegov Cockroach Janta Party (CJP) kažu da predstavljaju "lenje, nezaposlene i hronično korektne" — kategoriju mladih koji se osećaju izostavljeno od političkog i ekonomskog napretka. Njegov Instagram nalog je u nekoliko dana sakupio gotovo 23 miliona pratilaca, od kojih je oko 95% iz Indije, a više od dve trećine pripada Generaciji Z (1997–2007).
Zašto je pokret važan
Pokret je nastao kao odgovor na komentar predsednika Vrhovnog suda, Surya Kanta, koji je neke nezaposlene mlade uporedio sa "žoharima". Taj trenutak, u kombinaciji sa dugotrajnom nezaposlenošću mladih i aferama poput curenja ispita, poslužio je kao okidač za brzo širenje poruke među nezadovoljnim mladima.
"Ako sve u zemlji i privredi nije bilo u redu, 20 miliona mladih se ne bi okupilo oko nečega poput ovoga," rekao je politički aktivista Yogendra Yadav.
Izazovi i pritisci
Dipke je dobio pretnje po život, prijavio je hakovanje Instagram stranice i blokade naloga, te tvrdi da je proglašen pretnjom po nacionalnu bezbednost. Vladajući zvaničnici, uključujući ministra Kirena Rijija, kritikovali su ime pokreta i optužili ga za navodne veze sa "anti-indijskim" grupama. Dipke je podneo pravni izazov blokadi svog X naloga i radi na povratku kontrole nad online profilima.
Da li onlajn nalet može postati ulični pokret?
Analitičari upozoravaju da prelazak sa memova na održiv politički pokret zahteva organizaciju: fizičko prisustvo, prikupljanje sredstava, regrutovanje volontera i spremnost na represiju ulice. Podaci pokazuju da je nezaposlenost za starosnu grupu 15–29 u 2025. iznosila 9,9% (urbana 13,6% vs ruralna 8,3%), što pojačava motive za mobilizaciju.
Neki istoričari i posmatrači prave paralele sa Gen Z pokretima u Bangladešu i Nepalu, ali Dipke upozorava da direktne analogije nisu primerene. On tvrdi da većina pratilaca ne pripada nijednoj političkoj stranci i traži stvarne promene, a ne samo zabavan sadržaj.
Šta sledi
Bez jasne organizacione strategije, pokret rizikuje da se istroši kao još jedan onlajn trend. Ipak, njegova brzina rasta i fokus na ekonomske probleme mladih čine ga signalom koji vlasti ne mogu lako ignorisati. Aktivisti i pravnici pozivaju na zaštitu slobode izražavanja dok vlasti nastavljaju da koriste administrativne i pravne instrumente protiv kritičara.
Podaci i izjave u članku: CJP blizu 23 miliona pratilaca na Instagramu; oko 95% pratilaca iz Indije; više od dve trećine su pripadnici Generacije Z; nezaposlenost 2025: 3,1% za 15+ i 9,9% za 15–29.
Pomozite nam da budemo bolji.




























