Svet Vesti
Politika

Kome Govore Populisti Kada Kažu „Narod“? Kako Se Formira Pripadnost

Kome Govore Populisti Kada Kažu „Narod“? Kako Se Formira Pripadnost
CC7/Shutterstock

Populizam deli društvo na „čist narod“ i „korumpirane elite“, ali pojam „narod“ je namerno širok i prilagodljiv. Studija koja analizira 6.000 onlajn interakcija i 33 dubinska intervjua pokazuje da se pristalice identifikuju kroz predstave o vrednosti, snažne emocije i praktično političko učešće. Fleksibilnost termina omogućava političarima da ga koriste u različitim kulturnim i klasnim kontekstima, a on pruža članovima osećaj pripadnosti i smisla.

Podrška populističkim pokretima raste širom sveta. I dok je termin „populizam“ postao uobičajen, različiti akteri i istraživači njemu pridaju različita značenja. U tekstu se analizira šta za pristalice zapravo znači identifikacija sa „narodom“ i zašto ta ideja ima snažan emotivni i politički potencijal.

Šta Je Populizam?

Iako se populizam opisuje na više načina — kao ideologija, diskurs ili oblik vladanja — većina definicija slaže se oko jedne suštinske tvrdnje: populizam deli društvo na dve suprotstavljene grupe — „čist narod“ i „korumpirane elite“. Upravo koncept „naroda“ predstavlja temelj populističke retorike.

Ko Je „Narod“?

Pojam „narod“ namerno je širok i fleksibilan, što omogućava populističkim akterima da ga prilagode različitim društvenim i kulturnim kontekstima. Tako se termin koristi za vrlo različite grupe — od nacionalno ili kulturno definisanih zajednica (kao kod Marine Le Pen ili španskog Vox‑a), preko radničkog ili klasnog identiteta (kako ga ističu levičarski populisti), do onih koji su ekonomski zapostavljeni (kako to radi Sahra Wagenknecht).

Nigel Farage je to sumirao rečima: „mi smo narod“ — izjava koja jasno pokazuje tendenciju populista da monopolizuju pravo na predstavljanja „naroda“.

Kako Pristalice Vide „Narod“?

Analiza pokazuje da se identifikacija sa „narodom“ kod pristalica oblikuje na tri međusobno povezana načina:

Kome Govore Populisti Kada Kažu „Narod“? Kako Se Formira Pripadnost
  • Predstava: „Narod“ se zamišlja kao vredan, zaslužan i moralno opravdan — ali sastav te grupe varira (kulturno, nacionalno ili klasno).
  • Emocije: Identifikacija je intenzivno emotivna: privrženost liderima i zajednici, uz bes i strah prema elitama i protivnicima.
  • Iskustvo: Pripadnost se potvrđuje kroz međusobne odnose i političko delovanje — od razgovora u onlajn grupama do učešća na skupovima i protestima.

Uloga Onlajn Zajednica

Onlajn prostor omogućava geografski neograničenu razmenu tumačenja, zajedničko građenje identiteta i pregovaranje o tome ko pripada, a ko ne pripada „narodu“. U mnogim slučajevima, digitalne interakcije pojačavaju osećaj zajedništva, potvrđuju norme i podstiču dalju političku aktivnost.

Istraživanje: Metod i Nalazi

U nedavnoj studiji analizirano je 6.000 interakcija u onlajn zajednicama i sprovedeno 33 dubinska intervjua sa pristalicama desničarskih i levičarskih populističkih pokreta. Studija je potvrdila da je fleksibilnost pojma „narod“ ključna za njegovu prenosivost preko granica i ideologija, ali i da je emotivna i iskustvena dimenzija identifikacije podjednako važna kao i ideološka.

Zašto Je To Važno?

Razumevanje kako i zašto ljudi prihvataju pojam „naroda“ važno je za analizu savremenih političkih promena. Populizam nije samo skup politika — on nudi pripadnost, smisao i osećaj da su članovi zajednice razumljeni i vrednovani. To mu daje trajnu privlačnost i mobilizacijsku snagu.

Napomena: Ovaj članak zasnovan je na tekstu objavljenom u The Conversation. Autorica studije navodi da nema finansijskih ili profesionalnih sukoba interesa koji bi uticali na nalaze.

Priredila i prevela: Clara Juarez Miro (izvorno u The Conversation)

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno