Sažetak: Satelitski snimci pokazuju da Kina gradi opsežnu mrežu sa preko 80 lansirnih rampi i dve velike oktagonalne baze u istočnom Xinjiangu, povezanu sa poljima silosa ICBM-a u Hami. Stručnjaci procenjuju da infrastruktura može da podrži mobilne lanserе, protivvazdušne sisteme, elektronsko ratovanje i C3 funkcije, čime se povećava sposobnost drugog nuklearnog udara. Kinesko ministarstvo odbrane i Pentagon nisu dali detaljnije komentare.
Ekskluzivno: Kina gradi preko 80 lansirnih rampi i oktagonalne baze blizu ICBM silosa — jačanje sposobnosti drugog nuklearnog udara

Ekskluzivno: U udaljenoj pustinji severozapadne Kine razvija se opsežan vojni kompleks koji, prema analizama stručnjaka i pregledima satelitskih snimaka, ima za cilj da ojača sposobnost Pekinga da izvrši pouzdan drugi nuklearni udar u slučaju prvog napada.
Šta pokazuju satelitski snimci
Reutersovi snimci otkrivaju mrežu sa više od 80 betonskih rampi raspoređenih u blizini polja silosa ICBM-a u regionima Xinjiang i Gansu. Rampama upravlja nekoliko velikih oktagonalnih instalacija — dve su izgrađene u istočnom Xinjiangu, jednu oko 140 km, a drugu oko 230 km jugozapadno od polja silosa u Hami.
Moguće funkcije infrastrukture
Analitičari ističu da kompleks uključuje smeštajne kapacitete, oklopljene bunkere, skladišta naoružanja, vazdušne piste, železničke veze i mrežu zemljanih puteva i komunikacionih kanala koji vode do rampi. Veći betonski platoi mogli bi da služe za raspoređivanje kamionskih ICBM lansera, dok manje rampe i položaji pogodniji za protivvazdušne sisteme, elektronsko ratovanje ili stanice za komunikacije.
Komanda, kontrola i komunikacije (C3)
Na severnijem oktagonu primećeni su satelitski tanjiri i dve visoke kule, što upućuje na potencijalne komunikacione ili prostor‑/mikrotalasne veze. Stručnjaci smatraju da kanali između oktagona i rampi verovatno sadrže optičke kablove i drugu opremu za C3 funkcije.
Širi kontekst i implikacije
Kina zvanično održava doktrinu „ne upotrebljavati prva nuklearnu silu“, ali zapadni analitičari upozoravaju na mogućnost nuklearnog prisiljavanja u kriznim situacijama, npr. oko Tajvana. Pentagon procenjuje da Kina može imati približno 100 utovarenih ICBM u glavnim poljima silosa, a da broj bojevih glava raste — u nekim procenama do 1.000 do 2030. godine.
Istovremeno, Kina razvija i sisteme ranog upozoravanja, poput satelita Huoyan-1, koji po tvrdnjama američkih zvaničnika može detektovati lansiranje ICBM-a u oko 90 sekundi i obavestiti komandni centar u roku od nekoliko minuta — dovoljno za ograničenu reakciju silo‑baziranih raketa.
Neizvesnosti i otvorena pitanja
Analitičari naglašavaju da ostaju ključna nepoznanica: koje će tačno vrste oružja biti raspoređene na rampama, da li oktagoni služe i za montažu bojevih glava i koliko je infrastruktura specijalizovana za nuklearne u odnosu na konvencionalne operacije. Kinesko Ministarstvo odbrane nije odgovorilo na upit, a Pentagon se nije izjašnjavao o obaveštajnim pitanjima.
Krajnji uticaj: Ako se potvrde procene, mreža značajno unapređuje kinesku sposobnost da sačuva i aktivira kopneni nuklearni potencijal nakon hipotetičkog prvog udara, što ima posledice po stratešku stabilnost i nuklearnu konkurenciju SAD–Kina.
Izveštavanje: Greg Torode, Laurie Chen i Vijdan Mohammad Kawoosa. Dodatno: Reuters Visual Verification Team. Uređivanje: David Crawshaw i Rebecca Pazos.
Pomozite nam da budemo bolji.




























