Studija objavljena u The Lancet Planetary Health pokazuje povezanost klimatskih promena sa približno 10% porasta genetskih markera otpornosti salmonele u periodu 1940–2023. Analiza od preko 480.000 genoma ukazuje da 82% zemalja beleži rast gena otpornosti, pri čemu su najizraženiji porasti u regionima Bliskog istoka, Severne Afrike, Južne Azije i sub-saharske Afrike. Autori ističu da uzročnost nije dokazana i pozivaju na bolju upotrebu antibiotika, pojačan One Health nadzor i integrisane klimatske politike.
Klimatske promene ubrzavaju otpornost salmonele na antibiotike — međunarodna studija
Photo Credit: iStock
Nova međunarodna studija ukazuje da se salmonela sve brže razvija u pravcu otpornosti na antibiotike kako se planeta zagreva, što dodatno pogoršava već prisutan globalni zdravstveni problem koji godišnje doprinosi preko milion smrtnih slučajeva.
Analiza, objavljena u The Lancet Planetary Health, obuhvatila je više od 480.000 genoma salmonela prikupljenih u 139 zemalja u periodu od 1940. do 2023. godine. Istraživači iz Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Australije, Švajcarske i Kine uporedili su nivoe gena otpornosti sa dugoročnim promenama temperature i padavina.
Glavni nalazi
Ključna veza: Studija je utvrdila da su klimatske promene povezane sa približno 10% globalnog porasta genetskih markera otpornosti salmonela u periodu 1940–2023. Pritom 82% zemalja uključenih u analizu pokazalo je porast gena otpornosti.
Regionalne razlike: Najveći klimatski povezani porasti registrovani su na području Bliskog istoka i Severne Afrike, zatim u Južnoj Aziji i u sub-saharskoj Africi.
Kako treba tumačiti nalaze
Autori naglašavaju da studija ne dokazuje direktnu uzročnu vezu između klimatskih promena i rasta otpornosti, već ukazuje na snažnu povezanost. Modeli pokazuju da otpornost ne raste linearno sa temperaturom — ona varira kao odgovor na kombinaciju zagrevanja i promenjenih obrazaca padavina, što sugeriše složene ekološke mehanizme.
„Sakupljeni dokazi sugerišu da klimatske promene deluju kao ubrzavajuća sila u globalnom širenju antimikrobne otpornosti,“ navode autori.
Zašto je ovo važno
Otpornost na antibiotike otežava lečenje infekcija, produžava bolest i povećava rizik od ozbiljnih komplikacija. Ako klimatske promene doprinose većoj razmeni i širenju gena otpornosti u ljudskim, životinjskim i okolinskim rezervoarima, to može dodatno opteretiti zdravstvene sisteme i zahtevati pojačanu prevenciju i nadzor.
Preporuke
Istraživači i autori studije pozivaju na:
- Unapređenje upravljanja antibioticima (antibiotic stewardship) — korišćenje antibiotika samo kada su neophodni i sprečavanje zloupotrebe;
- Jačanje globalnog i lokalnog nadzora rezistentnih infekcija koristeći One Health pristup koji integriše zdravlje ljudi, životinja i životnu sredinu;
- Usklađivanje klimatske politike sa merama za borbu protiv antimikrobne otpornosti, u duhu ciljeva iz Pariškog sporazuma.
Zaključak: dok je nepravilna upotreba antibiotika i dalje glavni pokretač otpornosti, klimatske promene mogu dodatno pogoršavati problem i zahtevaju koordinisane zdravstvene i klimatske politike.
Pomozite nam da budemo bolji.
