Rat u Ukrajini je prešao 1 569 dana, duže nego Prvi svetski rat. Stručnjaci vide paralele u zastoju na frontu: nekada je dominirao mitraljez, danas dronovi i kontrola elektromagnetnog spektra. Ukrajina je ubrzala razvoj autonomnih sistema, masovno proizvodi dronove i formirala Snage za bespilotne sisteme. Ključno pitanje ostaje šta će probiti mrtvilo: autonomna vozila, AI‑rojevi ili superiorna protivvazdušna odbrana.
Kako je Ukrajina preoblikovala ratovanje: dronovi, elektromagnetni spektar i novi frontovi

Kada su ruski tenkovi prešli ukrajinsku granicu 24. februara 2022. godine, zapadne obaveštajne službe dale su Kijevu najviše 72 sata. Neki su bili optimističniji — možda nedelju ili dve. Niko nije očekivao četiri godine.
Danas je sukob prešao prag koji je u prvim satima delovao nezamislivo: 1 569 dana — duže nego Prvi svetski rat. Vojni stručnjaci vide jasne paralele između dva konflikta, ali i dramatičnu tehnološku transformaciju koja menja pravila igre.
Paralele sa Prvim svetskim ratom
„Principi ratovanja su isti u Ukrajini kao i u Prvom svetskom ratu“, kaže Hamish de Bretton‑Gordon, bivši komandant tenkovskog odreda i vojni analitičar. Razlika je u sredstvima: dok je u Prvom svetskom ratu mitraljez zamrznuo front, danas tu ulogu preuzimaju dronovi.
Prema procenama, Rusko carstvo je 1914–1918. izgubilo oko 1,8 miliona vojnika. U Ukrajini se procenjuje oko 500.000 poginulih i dodatnih 700.000 ranjenih ili nestalih — brojke koje ukazuju na ogroman humanitarni i vojni trošak.
Tehnološka revolucija na bojištu
U samo nekoliko godina Ukrajina je prešla od upotrebe komercijalnih i uvoženih bespilotnih sistema ka domaćoj proizvodnji sofisticiranih rešenja: autonomni rojevi dronova, taktički i pomorski dronovi, kao i formiranje nove vojne grane posvećene bespilotnim sistemima.
„Danas praktično svaka borbena jedinica ima svoj laboratorij — radionicu na prvoj liniji gde se ideje testiraju i prilagođavaju operativnim zahtevima“, kaže Oksana Kuzan, šefica analitičkog odeljenja Ukrajinskog centra za bezbednost i saradnju.
Pomorski dronovi su uspešno oštetili ili paralisali delove Ruske Crnomorske flote, a elektromagnetni spektar postao je novo ključno bojište: ko može da ometa neprijateljske sisteme dok održava sopstvene, stiče ogromnu prednost.
Put ka probijanju mrtvila
Istorija pokazuje da nijedan pat‑pozicioni sukob ne traje večno. Kraj zastoja često donosi kombinovana dejstva — tenkovi, artiljerija, pešadija i vazdušna moć delujući zajedno. Eksperti predviđaju nekoliko mogućih prekretnica:
- flote autonomnih tenkova i vozila kontrolisanih iz bezbedne udaljenosti;
- AI‑vođeni rojevi dronova koji zahtevaju minimalnu ljudsku kontrolu;
- napredni sistemi protivvazdušne i protivdron odbrane koji vraćaju slobodu manevra.
„Ako vaše protivvazdušne odbrane mogu da suzbiju neprijatelja, možete ponovo početi da manevrišete“, ističe de Bretton‑Gordon. „U budućnosti će verovatno biti veoma malo posadnih tenkova, a mnogo autonomnih platformi koje deluju zajedno.“
Ukrajina trenutno poseduje ključne prednosti: ubrzanu proizvodnju bespilotnih sistema (procena ~4 miliona godišnje), uspostavljanje Snaga za bespilotne sisteme (Unmanned Systems Forces) i iskustvo koje deli sa partnerima u Evropi i na Bliskom istoku.
Zaključak
Stotinu godina deli blato Somme od neba preplavljenog dronovima iznad Donbasa, ali su konačna istina i dalje iste: pobednik je onaj koji uspe da se kreće, adaptira se i obezbedi nadmoć u ključnim domenima — od pešadije i artiljerije do elektromagnetnog spektra i autonomnih sistema.
Pomozite nam da budemo bolji.

































