Studija u Science Advances pokazuje da fragmenti tkiva crvenog morskog krastavca mogu da ostanu živi i funkcionalni više godina nakon odsecanja. Izdvojeni delovi zaceljivali su se, apsorbovali hranljive materije iz prirodne morske vode i održavali imunološke i metaboličke aktivnosti; neki pipci su i dalje reagovali na dodir. Istraživači smatraju da ovo menja pogled na to šta znači da je tkivo „živo“ i otvara nove pravce za regenerativnu biologiju i inženjering tkiva.
„Redefinicija života“: Odsečeno Tkivo Morskog Krastavca Ostalo Živo i Funkcionalno Tri Godine

Morski krastavci, članovi tipa bodljokožaca, privukli su pažnju javnosti i naučne zajednice nakon otkrića da fragmenti njihovog tkiva mogu da ostanu živi i funkcionalni godinama nakon što su odsečeni od tela.
Studija objavljena u recenziranom časopisu Science Advances fokusira se na crveni (skarlatni) morski krastavac. U eksperimentima sprovedenim u Kanadi istraživači su uklonili fragmente iz cevastih stopala i pipaka ovih životinja. Umesto da uvenu i razlože se, izdvojeni komadi tkiva su ostali živi — i nakon tri godine provedenih u prirodnoj, tekućoj morskoj vodi još nisu propali.
Šta su naučnici zabeležili?
Odsečeno tkivo nije samo pasivno preživelo: ono se zaceljivalo, apsorbovalo hranljive materije iz morske vode, reorganizovalo svoju strukturu i zadržavalo imunološke, metaboličke i ćelijske aktivnosti. Neki izolovani pipci i dalje su reagovali na dodir, što ukazuje na očuvanje nervne mreže i određenog nivoa nervne funkcije.
Tim je zaključio da rezultati „izazivaju konvencionalne percepcije o besmrtnosti tkiva i predstavljaju novu klasu eksperimentalnog modela, bez etičkih ograničenja, sa značajnim implikacijama za regenerativnu biologiju, biomedicinska istraživanja i inženjering tkiva.”
Rachel Sipler, marina biogeohemičarka i jedna od autorki studije, opisala je nalaz za Science Alert slikovito: „To je kao gušter koji izgubi rep — znamo da neki gušteri mogu da izrastu novi rep; ovde pitamo se da li rep može da izraste u novog guštera.”
Zašto je ovo značajno?
Do sada su naučnici uspeli da stvore besmrtne ćelijske linije u strogo kontrolisanim laboratorijskim uslovima, ali očuvanje celog komada životinjskog tkiva godinama predstavlja mnogo veći izazov. Dodatno je zapanjujuće što su fragmenti opstali u prirodnoj morskoj vodi — bogatom mikrobima i organskom materijom — umesto u sterilnim uslovima, pri čemu su upravo ti mikrobi i hranljive materije verovatno doprineli održavanju i oporavku tkiva.
Autori studije ističu da otkriće otvara nove mogućnosti za istraživanja u oblasti regeneracije, razvoja modela za testiranje lekova i inženjeringa tkiva, uz manja etička ograničenja nego kad se radi o čitavim životinjama.
Napomena: Iako rezultati deluju izvanredno, potrebno je dalje istraživanje da bi se razjasnili mehanizmi koji omogućavaju dugotrajno preživljavanje i funkcionalnost odsečenog tkiva, kao i granice primene ovog fenomena u biomedicini.
Pomozite nam da budemo bolji.




























