Vjačeslav Markhajev javno je zatražio od Putina plan za okončanje rata u Ukrajini i upozorio da je Rusija "na ivici društvene eksplozije". Rast vojne potrošnje (oko 46% budžeta) i pad poverenja u predsednika (29,5%) dodatno pogoršavaju stanje. Odsustvo guvernerke Centralne banke Elvire Nabiulline i slabi pokazatelji prerade nafte pojačavaju sumnje u otpornost ekonomije.
Vjačeslav Markhajev upozorava Putina: "Zemlja na ivici društvene eksplozije" — Poziv na plan za okončanje rata

Poslanik Državne dume Vjačeslav Markhajev javno je zatražio od predsednika Vladimira Putina da iznese jasan plan za okončanje rata u Ukrajini, upozorivši da Rusija „stoji na ivici društvene eksplozije”. U burnom istupu Markhajev je naveo korupciju, uticaj oligarha, velike gubitke među najaktivnijim i reproduktivno sposobnim slojem stanovništva i ukrajinske dron-napade kao ključne probleme koji potresaju zemlju.
"Vreme iluzija je prošlo. Zemlja stoji na ivici društvene eksplozije, a za to će bez sumnje biti kriva ukorenjena vladajuća vlast," rekao je Markhajev, poslanik iz redova Komunističke partije.
Njegove kritike odjeknule su u kontekstu sve izraženijeg nezadovoljstva u javnosti i među zvaničnicima. Poslanici iz iste partije, poput Renata Sulejmanova, takođe su pozivali na što hitnije okončanje rata zbog ekonomskih posledica, dok su raniji pristalice Kremlja – poput Ilje Remesla – otvoreno okrenuli leđa Putinu i zapretili pravnim obračunom.
Ekonomski i društveni pritisci
Nezadovoljstvo je pojačano nedavnim prekidima interneta, usporenim ratnim napretkom i dalekometnim ukrajinskim napadima koji su pogodili delove ruskih gradova. Državni Centar za istraživanje javnog mnjenja obustavio je objavljivanje "otvorene" ocene poverenja u Putina nakon što je ona pala na 29,5% u ranu aprilu, pre nego što je anketiranje misteriozno prekinuto.
Ekonomija pokazuje znake zamora: rast je usporio, inflacija ostaje visoka, prerada nafte pala je na najniži nivo u poslednjih 16 godina nakon ukrajinskih udara na rafinerije i terminale, a pritisak na budžet pojačava visoka vojna potrošnja.
Prema dr Janisu Klugeu iz Nemačkog instituta za međunarodne i bezbednosne poslove, vojne izdatke su početkom 2026. povećane za više od 30% u odnosu na godinu ranije i dostigle su oko 46% ukupnih budžetskih rashoda — što je gotovo svaki drugi rublja iz federalnog budžeta namenjen vojsci. U periodu januar–mart 2026. to je iznosilo oko dve trećine prihoda budžeta.
Simptomi unutrašnjih nesuglasica
Odsustvo guvernerke Centralne banke Elvire Nabiulline sa važnih javnih događaja i sa sastanka o kamatnim stopama podgrejalo je spekulacije o unutrašnjim podelama. Nezavisni ruski izvori tvrde da je Nabiullina navodno postavila ultimatum — da će ostati na funkciji samo ukoliko se ne uvedu mere poput zatvaranja granica i ratnog stanja — dok drugi izveštaji navode da planira skor odlazak.
Uprkos pritisku, Kremlj je nastavio vojni kurs: predsednik Putin potpisao je uredbu o povećanju zvaničnog broja osoblja ruske vojske za gotovo 10.000 ljudi, što je već drugo proširenje kadrova u poslednja četiri meseca.
Istovremeno, prema izveštaju Politico, Ukrajina je od saveznika zatražila dodatnih 20 milijardi dolara kako bi konsolidovala svoje taktičke dobitke na bojnom polju — zahtev koji će, navodno, biti predstavljen 18. juna na sastanku Grupe za kontakt za odbranu Ukrajine.
Zaključak
Markhajeva upozorenja i sve češće javne kritike ukazuju na rastuće napetosti unutar ruskog društva i elite. Kombinacija ekonomskih problema, visokih vojnih izdataka i političkih nesuglasica pojačava rizik od socijalne nestabilnosti, dok odsustvo ključnih ekonomskih rukovodilaca produbljuje neizvesnost o budućem kursu Kremlja.
Pomozite nam da budemo bolji.



























