U jami Vráble–Veľké Lehemby u Slovačkoj pronađeno je 78 kostura iz neolita, od kojih je 77 bez lobanja. Analize pokazuju precizne, namerne rezove i odsustvo donjih vilica, što ukazuje na ritualnu postmortem manipulaciju, a ne na haotičan masakr. Istraživači sa Univerziteta Kiel i Slovenske akademije nauka najavljuju dodatna genetička, izotopska i radiougljenična ispitivanja kako bi razjasnili odnose među pokojnicima i moguće motive.
Neolitska zagonetka iz Slovačke: 77 od 78 kostura bez lobanja

Tokom iskopavanja 2022. godine na lokalitetu Vráble–Veľké Lehemby u Slovačkoj istraživači su otkrili masovnu grobnicu sa 78 kostura – od kojih je 77 bilo bez lobanja. Nalaz, star oko 7.000 godina i povezan s kulturama Linearne keramike (LBK), izazvao je veliku pažnju jer ukazuje na planiranu postmortem manipulaciju, a ne na nasumično nasilje.
Šta pokazuju dokazi?
Detaljna analiza kostiju, predstavljena u časopisu Proceedings of the Prehistoric Society, ukazala je na nekoliko ključnih nalaza:
- Rezovi na vratnim pršljenovima i drugim kostima su čisti i precizni, izvedeni oštrim instrumentima, što sugeriše vešt, kontrolisan postupak.
- Donje vilice (mandibule) nisu pronađene u jami, a vratni pršljenovi su odloženi pored jarka, što upućuje da su lobanje uklonjene cele i pažljivo zadržavane ili premještane.
- Raspored kostura (naslagani jedan na drugi) i prisustvo jedne detetove lobanje koja je ostala s telom dodatno komplikuju tumačenje događaja.
Moguća tumačenja
Istraživači ističu da prvobitna pretpostavka o masakru nije podržana osteološkim dokazima. Umesto grubog nasilja, najozbiljnije interpretacije uključuju ritualne prakse — od prikupljanja lobanja kao trofeja do oblikâ poštovanja predaka u kojima su lobanje namerno odvojene i čuvane.
„Moramo pretpostaviti da su ove prakse bile ukorenjene u potpuno drugačijim kontekstima značenja nego što su oni u modernim društvima,“ rekao je profesor Martin Furholt (Univerzitet Kiel).
Šta sleduje dalje?
Tim sa Univerziteta Kiel u saradnji sa Slovenskom akademijom nauka planira dalju analizu: radiougljenične datacije, izotopska ispitivanja i genetičku analizu kako bi se utvrdili životni putevi, rodne veze i mogući društveni odnosi među pokojnicima. Upoređivanje sa sličnim neolitskim nalazima u Evropi pomoći će da se proceni koliko je takva praksa bila raširena i šta je mogla značiti u tadašnjem društvenom kontekstu.
Zaključak: Nalaz iz Vráble–Veľké Lehemby predstavlja retku i važnu priliku da se razumeju ritualne prakse ranih evropskih poljoprivrednih zajednica. Iako konačno tumačenje ostaje neizvesno, preciznost rezova i odsustvo tipičnih znakova borbe snažno sugerišu namernu postmortem manipulaciju, najverovatnije sa ritualnim ili simboličkim značenjem.
Izvori: Proceedings of the Prehistoric Society, Univerzitet Kiel, Slovenska akademija nauka, 2023. (sažeto iz izveštaja i saopštenja za javnost)
Pomozite nam da budemo bolji.




























