Studija objavljena u Science identifikovala je 3.127 Denisovanskih genetskih varijanti koje i danas menjaju ekspresiju gena u imunitetu Okeanijanaca. Istraživanje je sekvenciralo 177 genoma iz 12 populacija i uporedilo ih sa 1.284 ranije objavljena genoma, otkrivši trostruko više Denisovanskih sekvenci — preko 70% unikatnih za Okeaniju. Autori smatraju da su ove varijante verovatno pomogle ranim doseljenicima da se prilagode novim patogenima, ali tačna selekcijska korist ostaje nejasna.
3.127 Denisovanskih Varijanti I dalje Utiče Na Imuni Sistem Okeanijanaca — Novo Istraživanje Otkriva Zašto

Novo istraživanje objavljeno 11. juna u časopisu Science pokazuje da hiljade genetskih varijanti nasledjenih od Denisovanaca i dalje utiču na imuni sistem ljudi iz Okeanije. Rad, zasnovan na najvećoj mapi Denisovanskog genetskog nasleđa do sada, otkriva da su neke od tih varijanti funkcionalno aktivne — uključujući i one koje mogu "uključivati" ili "isključivati" gene povezane s imunim odgovorom.
Šta su autori uradili: Istraživači su sekvencirali genome 177 Okeanijanaca iz 12 populacija i uporedili ih sa 1.284 već objavljena genoma iz celog sveta. Dobijene segmente su potom uporedili sa poznatim genomom Denisovanaca i sa tri neandertalška genoma, što je rezultiralo katalogom koji sadrži tri puta više Denisovanskih sekvenci nego ranije poznato — od kojih je preko 70% jedinstveno za populacije Okeanije.
Glavni nalazi: Tim je identifikovao 3.127 varijanti nasledjenih od Denisovanaca koje i danas menjaju ekspresiju gena u ćelijama imunog sistema. Prirodna selekcija povećala je učestalost nekih od ovih varijanti u Near Oceania (među kojima su Novi Gvineja, Bismarckov arhipelag i Solomonova ostrva), a pogođeni geni su povezani i sa razvojem kostiju, metabolizmom i plodnošću.
Autor studije Patrick Reilly objašnjava da, iako su ove varijante verovatno pomogle ranim doseljenicima u prilagođavanju na nove patogene i okolinske izazove prilikom naseljavanja Pacifika, tačna selekcijska prednost ostaje nejasna zato što mnogi imuno-gene deluju i na druge telesne funkcije.
„Denisovanska DNK nije samo relikt drevnih susreta; ona i dalje oblikuje našu biologiju,“ rekao je coautorka Serena Tucci iz Yalea.
Studija takođe podcrtava veliku prazninu u genomskim bazama podataka: stanovništva Okeanije su do sada bila nedovoljno zastupljena, pa ovo istraživanje naglašava hitnu potrebu za većim i raznovrsnijim sekvenciranjem kako bi se bolje razumeli i zdravstveni rizici i genetska istorija ukrštenih ljudskih populacija.
Zašto je važno: Rezultati potvrđuju da su susreti sa izumrlim ljudskim grupama poput Denisovanaca ostavili trajan, funkcionalan uticaj na naše gene. Iako precizni mehanizmi i adaptivne koristi još nisu u potpunosti razjašnjeni, nalaz osvetljava kako patogeni i lokalne sredine nastavljaju da oblikuju ljudsku biologiju i zdravlje.
Pomozite nam da budemo bolji.


























