Novo istraživanje otkriva kako dubokomorski isopodi mogu da prežive više od pet godina bez hrane zahvaljujući kombinaciji ogromne želudačne komore, izuzetno niskog metabolizma i gena ND1 koji funkcioniše kao metabolički prekidač. Studija se fokusira na vrste Bathynomus doederleini (≈300 m) i Bathynomus jamesi (≈900 m). U dubljim vrstama prisutne su i bakterije Chlamydiae povezane sa skladištenjem masti, što dodatno produžava dostupnu energiju.
Tajna preživljavanja u dubinama: Kako isopodi mogu da žive više od pet godina bez hrane
The deep-sea isopod Bathynomus jamesi is seen in this photograph taken in the laboratory of the Institute of Oceanology, Chinese Academy of Science, in Qingdao, China, on October 12, 2020. Jianbo Yuan/Handout via REUTERS
Dubokomorski isopodi, rođaci uobičajenih drenjaka, razvili su neobične anatomske i genetske prilagodbe koje im omogućavaju da prežive više od pet godina bez hrane. Novo istraživanje objavljeno u časopisu Cell otkriva kako kombinacija ogromnog želuca, izuzetno niskog metabolizma i jedinstvenog gena pomaže tim stvorenjima da izdrže retke, nepouzdane zalihe hrane u tami okeanskih dubina.
Kako funkcioniše „sistem za preživljavanje“
Studija se fokusira na dve vrste: Bathynomus doederleini (oko 300 m dubine) i Bathynomus jamesi (oko 900 m). Kod dublje živućih vrsta želudac zauzima približno dve trećine telesne šupljine, delujući kao magacin hrane koji dozvoljava životinji da jednu veću porciju pretvori u energiju raspoređenu tokom više godina.
Vodeći autor Jianbo Yuan objašnjava da isopodi kombinuju strategiju „zaradi više — troši manje": veoma nizak bazalni metabolizam, sporija digestija i izuzetno efikasno iskorišćavanje hranljivih materija omogućavaju da jedan obrok traje decenijama u merilima njihove životne sredine.
The deep-sea isopod Bathynomus doederleini is seen in this photograph taken in the laboratory of the Institute of Oceanology, Chinese Academy of Science, in Qingdao, China, on May 20, 2026. Jianbo Yuan/Handout via REUTERS
Uloga mikroba i gena ND1
U dubljim vrstama pronađene su bakterije iz roda Chlamydiae, koje su povezane sa skladištenjem masti u stomaku isopoda. Iako su neke vrste Chlamydiae poznate kao patogeni kod ljudi, u ovom slučaju izgledaju kao sapartneri koji obezbeđuju sporootpuštajuću energiju — „win‑win“ kako to opisuje Yuan.
Još intrigantnije je otkriće gena ND1, koji izgleda potiče iz bakterije i postao je deo genoma isopoda putem horizontalnog transfera gena. ND1 deluje kao metabolički prekidač: u normalnim temperaturama može povećavati metabolizam, dok u hladnim uslovima usporava potrošnju energije i produžava izdržljivost pri gladovanju. Zbog otežanog proučavanja ovih životinja u prirodi, funkcija ND1 testirana je u laboratorijskim modelima — zebrici (zebrafish), nematodama i ljudskim ćelijama.
"To je svet večne noći i izuzetnog pritiska, ali život pronalazi način," kaže krustaceološki biolog Jianhai Xiang, jedan od autora studije.
Širi značaj otkrića
Prilagodbe dubokomorskih isopoda otvaraju puteve za razmišljanje o primenama u medicini, robotici i očuvanju prirode. Razumevanje kako organizmi podnose ekstremni nedostatak hrane može pomoći naučnicima da predvide i ublaže posledice poremećaja u hranidbenim mrežama i klimatskih promena.
Izvor: istraživanje objavljeno u Cell; izveštavala Marta Serafinko za Reuters (Gdanjsk), uređivanje Will Dunham.
Pomozite nam da budemo bolji.
