Konferencija u Gdanjsku donela je 160 sporazuma vrednih preko 10 milijardi evra, sa značajnim udelom privatnih ulaganja i velikim paketima finansiranja od EU i Svetske banke. Vojske i dronovi su intenzivirali udare na Krim i ciljeve u Rusiji, dok su ruski napadi usmrtili najmanje 12 civila. Kulturni programi istovremeno dokumentuju posledice rata kroz izložbe i večeri sećanja.
Gdanjsk: 160 Sporazuma Vrednih Preko 10 Mlrd € — Oporavak Ukrajine Dok Sukob Traje

Konferencija o oporavku Ukrajine u Gdanjsku okupila je međunarodne zvaničnike, investitore i ukrajinske predstavnike dok se rat nastavlja. Događaj je rezultovao velikim paketom sporazuma, ali učesnici upozoravaju da stvarna obnova zavisi od povratka privatnih ulaganja i političke stabilnosti.
Konferencija o oporavku Ukrajine
Godišnja Konferencija o Oporavku Ukrajine održana je u Gdanjsku, Poljska, 25. i 26. juna. "Ukupno je potpisano 160 sporazuma u vrednosti većoj od 10 milijardi evra ove godine", napisala je premijerka Julija Svyrydenko na svom Telegram kanalu nakon prvog dana skupa.
Dogovori obuhvataju širok spektar sektora: Vodafone Ukraine je obezbedio kreditnu liniju od 35 miliona dolara za modernizaciju mreže, dok su Ukrnafta i privatni energetski projekat Power One dobili zajedničko finansiranje od 475 miliona dolara. Najveća državna banka PrivatBank osigurala je gotovo 1,4 milijarde dolara za podršku preduzećima.
Od više od 10 milijardi evra (oko 11,5 milijardi dolara) ugovora, skoro dve trećine najavljeno je pre same konferencije. Prva tranša iz velikog zajma EU donosi oko 3,6 milijardi dolara (iako je prvobitno očekivano 6,7 milijardi), a dodatnih približno 3,4 milijarde dolara potiče iz programa Svetske banke odobrenog 22. juna, posle niza reformi.
Učesnici, koji su govorili za Forbes Ukraine pod uslovom anonimnosti, izrazili su skepsu u pogledu toga koliko još konferencija može da se održi pre nego što počnu masovniji radovi na rekonstrukciji. Većina sagovornika ističe da će grantovi i zajmovi ostati bitni, ali da je za dugoročni oporavak ključ privlačenje privatnih investitora.
Među visokim međunarodnim gostima bili su predsednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i nemački kancelar Friedrich Merz. Merz je iskoristio priliku da pozove na prekid vatre duž postojeće linije fronta i početak pregovora sa Moskvom, podsećajući na nemačko-poljsku posleratnu saradnju kao primer da i teške istorijske podele mogu da se prevaziđu.
Ukrajinske reakcije na ruske napade
Ukrajinska kampanja dronovima intenzivirala je pritisak na ruske snabdevne linije na Krimu. Nakon višenedeljnih udara na energetski i saobraćajni sektor poluostrva, proruske vlasti proglasile su regionalno vanredno stanje 26. juna. Rusko Ministarstvo odbrane tvrdilo je da je 26. juna presrelo 660 dronova tokom jednog od "najvećih ukrajinskih dronskih napada".
Ukrajinske snage pogodile su 22. juna Centar za svemirske komunikacije Dubna u moskovskoj oblasti, jednu od najvećih ruskih stanica za svemirske veze. Dva dana kasnije, 24. juna, izveden je udar na jedan od velikih rafinerijskih klastera u Ufi, udaljenoj više stotina kilometara od linije fronta.
Predsednik Volodimir Zelenski saopštio je 24. juna da je Ukrajina tokom nedavnih udara uništila više od 60.000 tona municije u arsenalu Baltičke flote kod Sankt Peterburga. Ranije su ciljevi uključivali veliki naftni terminal u luci Sankt Peterburg (3. jun) i bazu Baltičke flote u Kronštatu (6. jun).
Ruski napadi i civilne žrtve
Ruski napadi tokom ponedeljka odneli su najmanje 12 života i ranili više od 40 ljudi, prema zvaničnim izveštajima. Raketa je pogodila infrastrukturni cilj u centralnom gradu Dnjipro, usmrtivši šestoro i ranivši 29 osoba, saopštio je šef Dnjipropetrovske oblasti Oleksandr Hanzha.
U južnom gradu Zaporožje, ruski dronovi pogodili su putnički minibus — tri osobe su poginule, a šest je ranjeno, uključujući jedno dete, naveo je predsednik Zelenski na društvenim mrežama.
Kulturni front
Prva severnoamerička muzejska izložba Žanne Kadirove, The Ground Shifts Beneath Our Feet, otvorena je 20. juna u Ukrajinskom muzeju u Njujorku. Centralni eksponat je betonska skulptura Origami Deer, prvobitno postavljena 2019. godine u Pokrovsku u Donjeckoj oblasti, gradu koji je u ratu razoravan.
Izložba predstavlja pet ciklusa nastalih posle pune invazije i kroz video, zvuk, kameru-obskuru i arhivske materijale dokumentuje promene ukrajinskog pejzaža, uključujući posledice rušenja akumulacije Kakhovka na reci Dnipro i poplave koje su raselile desetine hiljada ljudi.
27. juna Ukrajinski muzej priredio je večer sećanja "Prazan Stolić: U Sećanje Na Maksima Kryvtsova" posvećenu pesniku, fotografu i borcu koji je poginuo sa 33 godine. Program je uključivao čitanja, muziku i vizuelne projekcije; slični događaji održavaju se i u Čikagu i Vašingtonu.
Zaključak: Gdanjsk je potvrdio da postoji finansijska i politička volja za obnovu, ali podsetio je da obnova u velikoj meri zavisi od privlačenja privatnih ulaganja i završetka sukoba. Dok civilne žrtve i dalje rastu, kulturne inicijative nastavljaju da beleže i dokumentuju uticaj rata na društvo i prostor.
Pomozite nam da budemo bolji.




























