Nova studija u časopisu Microbiome pokazuje da mumija Ötzija, stara oko 5.300 godina, i dalje sadrži mikroorganizme, uključujući kvasce prilagođene hladnoći i jedinstvene crevne bakterije. Istraživači iz Eurac Research primenili su uzorke tkiva, briseve i genetsko sekvenciranje kako bi razdvojili mikrobiotu iz života od one koja se nakupila posle smrti. Nalazi pružaju jedinstven uvid u mikrobiološku prošlost ljudi i naglašavaju potrebu za daljim istraživanjima i konzervacijom.
Otkriveni mikroorganizmi u mumiji Ötzija (5.300 godina) — Iceman kao živi ekosistem
Ötzi the Iceman, the 5,300-year-old natural mummy whose remarkably preserved body continues to reveal new scientific secrets | ©Image Credit: Wikimedia Commons / 120
Nova studija objavljena u časopisu Microbiome otkriva da u telu 5.300 godina stare mumije poznate kao Ötzi i dalje postoje mikroorganizmi — neki očigledno prilagođeni hladnim uslovima i čak deo crevne flore koju danas ne srećemo kod ljudi. Otkriće otvara retki pogled u mikrobiološku prošlost pre agrikulture i velikih civilizacija.
Kako su došli do nalaza
Ötzi, poznat i kao Iceman, pronađen je 1991. na Alpskom glečeru. Njegovi ostaci datiraju iz oko 3300. p.n.e. (približno 5.300 godina). Najnovije analize sproveli su istraživači iz Eurac Research pri Muzeju arheologije Južnog Tirola u Bolzanu uz upotrebu uzoraka tkiva, površinskih briseva i naprednih metoda genetskog sekvenciranja.
Glavni nalazi
Tim je uspeo da razdvoji mikroorganizme koji su bili prisutni tokom Ötzijevog života od onih koji su dospeli na njegovo telo nakon smrti. Među nalazima su:
- kvasci prilagođeni hladnim uslovima, verovatno poreklom iz samog glečera i prisutni na površini mumije;
- skup bakterija u crevima koje se ne pojavljuju u modernim ljudskim mikrobiotama, što pruža retku informaciju o sastavu ranih ljudskih creva;
- dokaz da neki organizmi mogu biti u stanju dormancije, odnosno da nisu u potpunosti mrtvi.
Implikacije i očuvanje
Otkrivanje ovih mikroba menja način na koji gledamo na Ötzija — ne samo kao istorijski artefakt, već i kao nekadašnji živi ekosistem. Istraživači ističu da su potrebna dodatna istraživanja da bi se razjasnili mehanizmi preživljavanja mikroorganizama u zaleđenom tkivu. Muzej u Bolzanu sprovodi strogi mikrobiološki nadzor i kontinuirane konzervatorske mere kako bi se mumija sačuvala.
Prethodne medicinske analize pokazuju da je Ötzi bio visok oko 157 cm i imao oko 45–46 godina u trenutku smrti. Strelica zaglavljena u levom ramenu mogla je preseći veliku arteriju, što ukazuje da je moguće iskrvario, dok su zabeležene i povrede glave i druge rane.
Frank Maixner, direktor Instituta za proučavanje mumija pri Eurac Research, opisuje nalaz kao potvrdu da su Ötzi i njegove prateće mikrobe čuvale specifične hladne i stabilne uslove, ali da su mehanizmi preživljavanja još uvek predmet proučavanja.
Izvori: Eurac Research; časopis Microbiome.
Pomozite nam da budemo bolji.
