Svet Vesti
Nauka

Grinje Na Licu Se 'Spajaju' S Nama — Genom Pokazuje Prelaz Ka Simbiozi

Grinje Na Licu Se 'Spajaju' S Nama — Genom Pokazuje Prelaz Ka Simbiozi
Microscope image showing Demodex folliculorum on human skin. (University of Reading)

Studija iz 2022. pokazuje da grinje Demodex folliculorum, koje žive u folikulima dlake na ljudskom licu, imaju izrazito redukovan genom i više osobina prilagođenih životu isključivo na ljudskom telu. Istraživanja beleže gubitak gena za UV zaštitu i sintezu melatonina, pomeranje reproduktivnih organa prema napred i najmanji broj kodirajućih gena u njihovoj grupi. Takođe je potvrđeno da grinje imaju izvodne otvore za izmet, što opovrgava ranije tvrdnje o „eksplodirajućim“ telima.

Ako ovo čitate, verovatno niste sami: većina ljudi nosi mikroskopske grinje koje većinu svog kratkog života provode zaglavljene glave napred u folikulima dlake, najčešće na licu.

Studija iz 2022. objavljena u časopisu Molecular Biology and Evolution ukazuje da je Demodex folliculorum — vrsta grinja koja živi isključivo na ljudima — evolutivno toliko prilagođena ljudskom domaćinu da pokazuje osobine prelaza od spoljnjeg parazita ka obligatnoj simbiozi.

Grinje Na Licu Se 'Spajaju' S Nama — Genom Pokazuje Prelaz Ka Simbiozi
YouTube Thumbnail

Šta je tim otkrio?

Naučnici, na čelu sa genetičarima Gilbertom Smithom i Alejandroom Manzano-Marínom, sekvencionirali su genomski materijal ovih grinja i našli znatno redukovan genom: najmanji broj proteine-kodirajućih gena zabeležen unutar njihove šire grupe srodnika. Zbog zaštićenog načina života — malo predatora, malo takmičenja i ograničen kontakt sa drugim vrstama — genom je sveden na neophodno.

Grinje Na Licu Se 'Spajaju' S Nama — Genom Pokazuje Prelaz Ka Simbiozi
D. folliculorumseen in a potassium hydroxide preparation of human skin. (K.V Santosh/Flickr/CC BY 2.0)

Primeri genetskih i anatomski prilagođavanja

- Svaka noga pokreće se samo pomoću tri jednoćelijska mišića, što odgovara minimalističkoj konstrukciji tela.

Grinje Na Licu Se 'Spajaju' S Nama — Genom Pokazuje Prelaz Ka Simbiozi
Subscribe to ScienceAlert's free fact-checked newsletter

- Izgubili su gene povezane sa zaštitom od UV zračenja i sa budičima koji reaguju na dnevno svetlo, što objašnjava zašto izlaze iz folikula uglavnom noću.

- Nedostaje im put za sintezu melatonina; istraživači pretpostavljaju da mogu koristiti melatonin koji luči ljudska koža u sumrak kao signal za aktivnost.

Grinje Na Licu Se 'Spajaju' S Nama — Genom Pokazuje Prelaz Ka Simbiozi
The position ofD. folliculorum's penis. This is not convenient. (University of Reading)

- Reproduktivni organi su im pomereni unapred: kod mužjaka polni organ usmeren je napred i naviše, pa se pri parenju postavljaju ispod ženke na dlaci.

Ćelijski razvoj i evolutivni trend

Grinje Na Licu Se 'Spajaju' S Nama — Genom Pokazuje Prelaz Ka Simbiozi
The arrow points to the mite's anus, and now you're probably on some kind of watch list. (University of Reading)

Istraživači su takođe ustanovili da nimfna faza (između larve i odrasle jedinke) sadrži najveći broj ćelija; pri prelasku u odraslu fazu grinje gube ćelije. Tim ovo interpretira kao rani korak člankonožaca prema stabilnijem, simbiotskom načinu života.

Mit o „eksplodirajućim“ telima

Do sada su postojale tvrdnje da D. folliculorum nema anus i da se otpad nagomilava u telu sve dok se ne oslobodi nakon smrti, navodno izazivajući kožne probleme. Nova studija dokazuje da grinje ipak imaju izvodne otvore za izmet, čime se ta teorija opovrgava.

Šta to znači za ljude?

Autori, među kojima su Alejandra Perotti i Henk Braig, upozoravaju da ograničen genetski bazen i malo prilike za razmenu gena mogu grinjama dugoročno predstavljati evolutivnu slepu ulicu. S druge strane, duga prisnost sa ljudima sugeriše i mogućnost jednostavnih korisnih uloga — na primer, održavanje pora prohodnim.

Studija pruža retki uvid u to kako ekstremna specijalizacija utiče na genom i oblikuje ponašanje organizama koji žive u neposrednoj blizini ljudi.

Rad je objavljen u Molecular Biology and Evolution. Tekst je prošao proveru činjenica (Clare Watson) i uredničku obradu (Rebecca Dyer).

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno