Nova studija Yale University detaljno je sekvencionisala 177 genoma iz 12 populacija Bliske Okeanije i otkrila preko 61 milion genetskih varijanti, mnoge jedinstvene za region. Nalazi ukazuju na višestruke susrete sa denisovancima i najmanje tri različite denisovanske grupe, kao i na preko 3.100 varijanti koje menjaju ekspresiju gena, naročito u imunim putevima. Studija otkriva i istorijske padove populacija, "arhaične pustinje" u genomu (~11%) i naglašava važnost uključivanja nedovoljno zastupljenih populacija u genomsku i medicinsku istraživanja.
Drevni DNK iz Okeanije Otkriva Skriveni Trag Evolucije i Značajne Impikacije za Zdravlje

Prostrto ostrvskom pojasu južnog Pacifika krije se jedna od najstarijih i najsloženijih ljudskih priča. Nova studija predvođena istraživačima sa Yale University donosi najdetaljniji uvid u genetsku raznolikost Bliske Okeanije (Near Oceania) do sada — i pokazuje da drevni susreti s drugim ljudskim grupama i danas oblikuju biologiju stanovništva.
Glavni nalazi
Tim je sekvencionisao 177 genoma iz 12 populacija iz oblasti koja obuhvata Papua Novu Gvineju, Bismarckov Arhipelag i Solomonova Ostrva, i uporedio ih sa preko 1.200 ranije publikovanih genoma. Otkriveno je više od 61 miliona genetskih varijanti, od kojih je veliki deo jedinstven za region — mnoge do sada nepoznate nauci.
Istorija naseljavanja i demografski događaji
Bliska Okeanija je naseljena pre najmanje 45.000 godina, a dugotrajna izolacija malih ostrvskih zajednica dovela je do očiglednih tragova genetskog drifta. Studija otkriva dokaze o snažnim padovima populacija (bottleneck) kod više grupa — u nekim slučajevima veličina populacije mogla je pasti i do 90% pre nekoliko hiljada godina — što je smanjilo genetsku raznolikost i ostavilo duge segmente identičnog DNK.
Drevna ukrštanja: Denisovanci, Neandertalci i više talasa
Potvrđeno je da stanovnici Bliske Okeanije nose znatno veći udeo denisovanskog porekla nego većina drugih populacija; u pojedinim genomima taj udeo prelazi 1%. Podaci takođe sugerišu da su rani ljudi u regionu susreli najmanje tri različite Denisovanske grupe, ostavljajući višestruke genetske potpise tokom migracija kroz Aziju i ka Pacifiku.
Funkcionalni uticaj arhaičnog DNK
Autori su testirali kako odabrane varijante utiču na ekspresiju gena i identificirali preko 3.100 varijanti koje menjaju način na koji se geni uključuju. Mnoge od tih varijanti povezuju se sa imunim sistemom, posebno sa interferonskim putevima — što ukazuje na to da su varijante nasleđene od denisovanaca mogle pomoći ranim stanovnicima regiona da odgovore na nove patogene.
Arhaične "pustinje" i selekcija
Istraživači su pronašli velike regione genoma bez arhaičnog DNK — tzv. "arhaične pustinje" — koje zauzimaju oko 11% genoma i često sadrže ključne gene za razvoj i opstanak. Njihovo odsustvo sugeriše da su štetne arhaične varijante tokom vremena izbačene pod uticajem prirodne selekcije.
Varijabilnost adaptacije i implikacije za medicinu
Adaptacije se razlikuju čak i među susednim populacijama: isti biološki putevi mogu biti pogođeni različitim genima i varijantama, što stvara mozaik lokalnih prilagođavanja pod uticajem klime, ishrane i patogena. Mnoge otkrivene varijante slabo su zastupljene u trenutnim medicinskim bazama podataka, pa njihovo uključivanje može poboljšati dijagnostiku, prilagoditi terapije i smanjiti zdravstvene nejednakosti.
Zaključak i šta sledi
Ovo istraživanje pruža jasniji i bogatiji prikaz ljudske istorije u Pacifiku: migracije, izolacija i višestruki susreti s arhaičnim ljudima oblikovali su moderne populacije i i dalje utiču na biologiju. Nalazi otvaraju niz novih pitanja — od mehanizama imunog odgovora do primene u personalizovanoj medicini — i naglašavaju hitnu potrebu za inkluzivnijim genomskim istraživanjima.
"Ovaj DNK nije samo ostatak drevnih susreta; on i danas utiče na našu biologiju," izjavila je Serena Tucci, vodeća autorka studije.
Rezultati su objavljeni online u časopisu Science.
Pomozite nam da budemo bolji.

























