Masovni scammerski kampovi u jugoistočnoj Aziji koriste trgovinu ljudima i torturu kako bi primorali ljude da izvršavaju prevarantske operacije. Mwesezi Gideon Solomon iz Ugande opisuje kako su ga oteli, držali u kampu Tai Chang, prisiljavali da po 18 sati dnevno šalje stotine AI‑generisanih poruka i mučili ga. SAD i međunarodne organizacije vode istrage, nude nagrade i zamrzavaju sredstva, dok preživeli pokušavaju da se oporave i podignu svest o ovom problemu.
Bio Sam Zarobljen U Mjanmaru I Prinuđen Da Prevarim Hiljade Ljudi — Iskustvo Preživelog

Za žrtve prevara teško je imati saosećanje prema onima koji stoje iza poruka i lažnih profila. Ipak, iza tog digitalnog lanca često stoji brutalna industrija trgovine ljudima, torture i prisilnog rada.
U jugoistočnoj Aziji formirani su veliki kampovi u kojima su ljude lažno zapošljavali, a potom prisiljavali da rade i po 18 sati dnevno — kreirajući i šaljući poruke kojima su prevareni stotinu ili više ljudi dnevno. Taktika poznata kao „pig‑butchering“ podrazumeva izgradnju emocionalne veze, često uz pomoć lažnih ženskih profila i AI‑generisanih poruka, da bi se žrtve nagovorile na velike investicije u kriptovalute.
Kako je Gideon završio u kampu Tai Chang
Mwesezi Gideon Solomon (poznat kao Small Q) iz Kampale opisuje kako je, ubeđen obećanjem za posao u IT‑u, platio avionsku kartu i 21. novembra 2023. stigao u Bangkok. Umesto obećanog hotela i intervjua, bio je odveden kroz ruralni deo Tajlanda ka granici sa Mjanmarom — oduzet mu je pasoš i nasilno prebačen u kamp.
Život u kampu
Kamp Tai Chang, za koji je opisano da liči na vojnu bazu, prostirao se na stotinama hektara i imao je trgovine, sportske terene i naoružane stražare. Tamo su ljudi bili smešteni u kontejnerske spavaonice i primoravani da rade u kancelarijama gde su im dali predloške poruka i zadatke.
„Rekli su mi da imam cilj: barem 60 klijenata dnevno. Moraš da ih ubediš da si stvarna, nateraš ih da se zaljube.“ — Gideon Solomon
Radni dani trajali su po 18 sati. Radnici su dobijali više telefona sa američkim brojevima i prepaid SIM karticama, a nadzornici su kontrolisali svaki odgovor — neispunjavanje kvote značilo je kažnjavanje, često nasiljem i elektrošokovima.
Tortura i pokušaji bekstva
Nasilje je bilo često i brutalno: udarci, elektrošokovi, prisilne vežbe i najteže — takozvana „mračna soba“, zapravo ograđeno cementirano mesto gde su zatvorenici vezivani za kuke i izlagani ekstremnim temperaturama. Gideon navodi i ubistvo jednog Etiopljanina koji je prebijen do smrti.
Telefon koji je uspeo da ukrade poslao je poruke porodici i omogućio upozorenje diplomatama. Ugandska ambasadorka u Maleziji, dr Betty Bigombe, pokrenula je pregovore sa kriminalcima koji su tražili otkupninu po oslobođenom — kasnije je Gideon, zajedno sa još 22 Ugandjina, oslobođen i prebačen u Tajland, a potom kući.
Međunarodne reakcije i posledice
Ovakvi kampovi nisu izolovani primer: Amnesty International je identifikovao desetine sličnih lokacija u Kambodži, a vlasti i međunarodne agencije vode istrage i kaznene postupke. SAD su ponudile nagradu od 10 miliona dolara za informacije povezane sa plenom iz ovih kampova; protiv upravnika pojedinih centara podignute su optužnice, a stotine miliona dolara u kriptovalutama su zamrznute.
Stručnjaci ističu da je ljudski element — smeštaj i logistika za trgovane ljude — često „Ahilova peta“ ovih kriminalnih mreža, jer stvara vidljivu infrastrukturu koju je moguće pratiti i razotkriti.
Posledice za preživele
Po povratku u Ugandu, Gideon radi na oporavku: leči posledice fizičkog i psihičkog zlostavljanja, pati od noćnih mora, čireva i problema sa vidom, ali piše i pesme o svom iskustvu i upozorava druge. Iskreno priznaje krivicu zbog nanete štete žrtvama prevara i kaže da želi da pomogne u edukaciji kako bi sprečio nove slučajeve.
Ovaj slučaj podseća da digitalne prevare često imaju brutalnu ljudsku pozadinu — žrtve prevara i trgovani radnici su dvojni, stvarni gubitnici u toj mreži.
Pomozite nam da budemo bolji.



























