Studija predstavljena na 42. godišnjem sastanku ESHRE ukazuje da izlaganje uobičajenim zagađivačima vazduha može menjati metilaciju DNK spermatozoida, sa detekcijom 39 promena povezanih sa zagađenjem. Istraživanje iz 2013–2017. obuhvatilo je preko 2.000 muškaraca iz Salt Lake Cityja, a uzorci su prikupljani na početku i nakon 2, 4 i 6 meseci. Ozon i azotni dioksid su posebno bili povezani sa promenama, uključujući uticaj na imprintovani gen GNAS. Autori naglašavaju da su rezultati preliminarni i pozivaju na reprodukciju studije i dalja ispitivanja uticaja na plodnost i zdravlje potomstva.
Zagađenje vazduha menja metilaciju spermatozoida — studija otkriva 39 promena, uključujući gen GNAS

Zagađenje vazduha povezano je sa širokim spektrom zdravstvenih problema — od respiratornih oboljenja i kardiovaskularnih komplikacija do raka — a najnovija istraživanja ukazuju da njegov uticaj može da se proteže i na genetiku muških reproduktivnih ćelija. Studija predstavljena na 42. godišnjem sastanku Evropskog društva za ljudsku reprodukciju i embriologiju (ESHRE) pokazuje da izlaganje uobičajenim atmosferskim zagađivačima može da menja metilaciju DNK spermatozoida, što ima potencijalne implikacije ne samo za plodnost, već i za trudnoću i zdravlje potomstva.
Kako je sprovedeno istraživanje
Jedno od najvećih istraživanja te vrste obuhvatilo je više od 2.000 muškaraca iz Salt Lake Cityja (Utah) u periodu od 2013. do 2017. godine. Učesnici su dali uzorke semena pri prijavi za studiju, a zatim ponovo nakon dva, četiri i šest meseci. Istraživači su se fokusirali na izmene u metilaciji DNK spermatozoida — hemijskim označjima koja regulišu aktivnost gena bez promene same sekvence DNK.
Izlaganje zagađenju i ključni nalazi
Tim je procenjivao izloženost spoljnim zagađivačima tokom otprilike tromesečnog perioda spermatogeneze koristeći regionalne podatke o kvalitetu vazduha. Analizirani zagađivači uključuju ozon (O3), azotni dioksid (NO2), sumpor-dioksid (SO2) i sitne čestice (PM).
Istraživači su posebno izdvojili ozon i azotni dioksid kao najuticajnije agense, često viših koncentracija u urbanim sredinama zbog saobraćaja i sagorevanja fosilnih goriva. U studiji je identifikovano 39 promena u metilaciji DNK povezanih sa izlaganjem zagađenju, među kojima je istaknuta promena u imprintovanom genu GNAS, ranije povezivanom sa lošijim kvalitetom semena i razvojem fetusa.
"Naši nalazi ukazuju da izlaganje zagađenju vazduha u ključnim fazama razvoja spermatozoida može biti povezano sa promenama u metilaciji DNK spermatozoida, uključujući gene koji su uključeni u spermatogenezu i rane procese razvoja," rekla je Carrie Nobles, koautorka studije i stručnjakinja za zdravstvenu ekologiju na University of Massachusetts Amherst.
Moguće posledice i ograničenja
Promene metilacije u imprintovanim genima, kao što je GNAS, mogu imati posebnu važnost zato što takvi obrasci metilacije mogu opstati u ranim stadijumima embrionalnog razvoja. To otvara pitanje da li izloženost očeva može uticati ne samo na sposobnost začeća, već i na tok trudnoće i zdravlje narednih generacija.
Ipak, autori naglašavaju da su ovo preliminarni nalazi. Potrebno je reprodukovati rezultate u drugim populacijama i sprovesti studije koje direktno ispituju posledice promena metilacije na plodnost, ishode trudnoće i zdravlje potomstva.
"Znamo da parovi izloženi zagađenju vazduha često imaju poteškoće da ostanu trudni, i ovo može biti jedno od objašnjenja među mnogim načinima na koje zagađenje utiče na naš reproduktivni sistem," komentarisala je Karen Sermon, bivša predsednica ESHRE.
Šta dalje?
Autorima preporučuju dalja istraživanja koja uključuju reprodukciju nalaza u različitim sredinama, procenu uticaja drugih izvora zagađenja i dugoročna praćenja potomstva kako bi se utvrdio klinički značaj ovih epigenetskih promena. S obzirom na dostupne dokaze, rezultati dodatno podsećaju na važnost smanjenja izloženosti štetnim zagađivačima kao dela javnozdravstvenih strategija.
Pomozite nam da budemo bolji.
























