NASA-ina sonda New Horizons se probudila iz hibernacije i nalazi se oko 5,9 milijardi milja (9,5 milijardi km) od Zemlje. Sonda će odmah početi da šalje podatke prikupljene tokom 321 dana i izveštava o stanju sistema. Za tri nedelje započeće studiju vodonika u spoljnoj heliosferi koja može pojasniti ponašanje granice poznate kao "termination shock". New Horizons dopunjava merna saznanja prethodnih misija, posebno Voyagera.
New Horizons Se Probudila Nakon Hibernacije: Sonda 5,9 Mlrd Milja Od Zemlje Počinje Slanje Podataka

Sonda NASA-e New Horizons probudila se iz hibernacije u dobrom stanju nakon skoro godinu dana niskih aktivnosti i nalazi se oko 5,9 milijardi milja (9,5 milijardi km) od Zemlje. Zbog velike udaljenosti, radio-signali između sonde i kontrolnog centra putuju oko devet sati u jednom pravcu.
Tokom perioda hibernacije instrumenti sonde nastavljaju pasivno prikupljanje podataka dok su većina sistema i potrošnja energije minimalni. New Horizons je u hibernaciju ušao prošlog avgusta, a sada će početi da vraća na Zemlju podatke prikupljene tokom poslednjih 321 dana i da izveštava o statusu svojih sistema.
Stanje sonde: Svi nedeljni izveštaji tokom hibernacije bili su „zeleni“, što znači da su sistemi radili ispravno, kako je navela Alice Bowman, rukovodilac operacija misije pri Johns Hopkins Applied Physics Laboratory (APL).
Prošlo i buduće istraživanje
New Horizons je bila prva i jedina svemirska letelica koja je izvela prelet pored Plutona (2015). Četiri godine kasnije, 2019. godine, sonda je proučavala planitesimal u obliku sneška-belića, Arrokoth, što je najudaljeniji objekt do sada posetio čovekov aparat.
Od tada nastavila je da proučava granice Sunčevog uticaja i objekte u Kuiperovom pojasu — hladnom prstenu ledenih tela izvan Neptuna. Trenutno se New Horizons udaljava od Zemlje brzinom od oko 300 miliona milja (483 miliona km) godišnje.
Šta sledi: merenja u spoljnoj heliosferi
Za otprilike tri nedelje sonda će početi posebnu studiju vodonika u spoljnoj heliosferi — regionu koji je pod uticajem solarnog vetra. Podaci će pomoći naučnicima da bolje razumeju ponašanje granice između heliosfere i međuzvezdanog prostora, poznate kao “termination shock” (udarni prelaz).
Samo su dve letelice — NASA-ini blizanci Voyager — do sada prešle taj prag, ali Voyageri nisu imali iste instrumente kao New Horizons. Zbog toga očekivanja naučnika nisu mala: New Horizons može da izvede osetljivija merenja i dopuni znanja stečena ranijim misijama.
„Podaci iz susreta sa udarnim prelazom biće pravo blago za fizičare svemira širom sveta“, rekao je Pontus Brandt, naučni projektant misije pri APL.
New Horizons nastavlja da šalje nove informacije iz jedne od najudaljenijih tačaka do kojih je stigla naša tehnika, i svaka nova serija podataka može doneti važna saznanja o granicama Sunčevog sistema.
Pomozite nam da budemo bolji.




























