Milanović je u Podgorici prebacio odgovornost za moguću blokadu evropskog puta Crne Gore na premijera Plenkovića i umanjio značaj spora oko školskog broda Jadran, nazivajući ga banalizovanjem bilateralnih odnosa. Ipak, istakao je da razgraničenje na Prevlaci treba politički da se reši, a po pitanju Morinja kazao je da bi "neki gest" bio poželjan. Plenković je ranije zauzeo oštriji stav i zahteva napredak u rešavanju otvorenih pitanja pre nastavka crnogorskog evropskog puta.
Milanović prebacio loptu na Plenkovića: „Spor oko Jadrana je banalizovanje, važnija je Prevlaka“

Predsednik Hrvatske Zoran Milanović tokom boravka u Podgorici, gde je na poziv predsednika Jakova Milatovića prisustvovao proslavi Dana državnosti Crne Gore, izjavio je da pitanje moguće blokade evropskog puta Crne Gore nije stvar predsednika već premijera Andreja Plenkovića.
Milanović je ocenio da između Hrvatske i Crne Gore nema ozbiljnih prepreka koje bi trajno opteretile odnose, dok je spor oko školskog broda Jadran nazvao površnim i „banalizovanjem“ bilateralnih tema.
„U redu, mogu i ja da se priključim tom horu — evo, to je hrvatsko, vratite nam to. Ali da je to neka ključna stvar, pa nije. To je banalizovanje odnosa između dve države i dva naroda.“
Milanović je podsetio da je brod građen u vreme Karađorđevića, da su njime plovili Titovi mornari i da je bio registrovan u Splitu, ali je istakao da to pitanje ne treba da bude dominantno u odnosima dve zemlje. S druge strane, iz Ministarstva odbrane Crne Gore u više navrata je poručeno da je Jadran crnogorsko plovilo.
Ipak, predsednik Hrvatske je jasno naglasio da je pitanje razgraničenja na Prevlaci važno i da ga treba politički rešiti:
„Granice — to bi trebalo rešiti. To pitanje dugo funkcioniše, ali sada je stvar snage i kredibiliteta vlasti u Crnoj Gori da ga apsolvira bez optužbi da je neko izdao Prevlaku. Jasno je šta je hrvatsko, a šta crnogorsko.“
Povodom drugih spornih tema, poput obeležja u Morinju i zahteva za obeštećenjem navodnih logoraša, Milanović je rekao da bi trebalo učiniti „neki gest“, ali je naglasio da ima mnogo više tema koje povezuju dve zemlje nego onih koje ih razdvajaju.
Spomen-ploča u Morinju, postavljena krajem 2022. godine uz proteste meštana koji tvrde da je reč o bivšoj kasarni, izazvala je oštre debate jer sadrži navode o "velikosrpskoj agresiji" i izraz žaljenja zbog patnji zatočenika. Tekst ploče potpisala su tadašnja crnogorska Ministarstva odbrane i spoljne politike, a izmene najavljivane od tada nisu sprovedene.
S druge strane, hrvatski zvaničnici u velikoj meri zaobilaze pitanje splitskog logora Lora, gde prema svedočenjima, uključujući izjavu jedinog preživelog Veselina Bojovića, postoje tvrdnje o ubistvima pripadnika grupe iz Nikšića i Šavnika.
Premijer Andrej Plenković, tokom svoje poslednje posete Crnoj Gori i na Samitu EU — Zapadni Balkan, zauzeo je oštriji ton od Milanovića, poručivši da Zagreb očekuje napredak u rešavanju otvorenih bilateralnih pitanja pre nego što Crna Gora nastavi svoj evropski put.
U pozadini tih izjava ostaju nerešena pitanja: status broda Jadran, razgraničenje u zoni Prevlake i sporne teme iz perioda devedesetih koje i dalje opterećuju odnose Zagreba i Podgorice.
Pomozite nam da budemo bolji.




























