Japanski naučnici otkrili su u kalderi Higashi‑Aogashima rekordne koncentracije "nevidljivog zlata" — nanopartikala i atomske forme zlata zarobljene u piritu. Uzorci analizirani metodom SIMS ukazuju da ovo ležište ima jednu od najvećih koncentracija zlata među poznatim morskim sulfidskim poljima. Lokalitet je relativno plitak i ekonomski privlačan, ali njegovo iskorišćavanje pobuđuje međunarodne zabrinutosti zbog mogućeg uticaja na jedinstvene morske ekosisteme.
Rekordne Koncentracije Zlata Otkrivene u Kalderi Higashi‑Aogashima

Japanski tim istraživača otkrio je izuzetno bogato ležište zlata u potopljenoj vulkanskoj kalderi Higashi‑Aogashima, koje sadrži najviše koncentracije zlata u piritu zabeležene do sada.
U potopljenom vulkanskom krateru, južnoistočno od Japana, pronađeni su aktivni "crni dimnjaci" i hidrotermalne humke koje ispuštaju metalima bogate fluide. Iako iz njih izlaze sićušna zrnca zlata, ključna novost je otkriće takozvanog „nevidljivog zlata” — nanopartikula i pojedinačnih atoma zlata zarobljenih unutar minerala pirit (FeS2).
Kako je otkriće izvedeno?
Istraživači sa univerziteta Shizuoka, Waseda i Univerziteta u Tokiju analizirali su uzorke stena prikupljenih iz hidrotermalnih polja otkrivenih 2015. godine, oko 350 km južno od Tokija, unutar japanske ekskluzivne ekonomske zone (EEZ). Koristili su sekundarnu ionsku masenu spektrometriju (SIMS), vrlo osetljivu metodu koja omogućava detekciju nanopartikula i atomske raspodele zlata u mineralima.
Šta su našli?
Analize su pokazale da je zlato prisutno u dva oblika: kao nanoskopske čestice unutar piritnih zrna i kao diskretni atomi u hemijskoj rešetki minerala. Autori studije navode da pirit iz Higashi‑Aogashima kaldere trenutno ima "najveću koncentraciju zlata na svetu" među proučavanim sulfidskim ležištima morskog dna. Lokalitet je i relativno plitak u poređenju s drugim ciljevima za kopanje u Japanu, što ga čini tehnički dostupnijim i potencijalno ekonomski isplativijim.
Zašto je otkriće značajno — i problematično?
S jedne strane, reč je o naučnom i potencijalno ekonomskom proboju: rezerve "nevidljivog zlata" mogle bi promeniti procene vrednosti dubokomorskih minerala i motivisati nove tehnologije za ekstrakciju. S druge strane, aktivna hidrotermalna polja su jedinstveni ekosistemi koji podržavaju specijalizovane organizme i biološku raznovrsnost čije su posledice rudarenja još slabo poznate.
Politički i društveni kontekst
Raniji pokušaj uspostavljanja podvodnog rudnika kod Papua Nove Gvineje propao je zbog finansijskih problema i ekoloških protesta; ta država je nastavila moratorijum na dubokomorsko rudarstvo, a nekoliko pacifičkih zemalja podržava pauzu do 2030. godine. Japan, međutim, intenzivno nastavlja istraživanja i razvoj tehnologija za dubokomorsko rudarstvo uprkos međunarodnim pozivima na oprez i zaštitu aktivnih izvora.
Šta sledi?
Studija objavljena u časopisu Scientific Reports dodatno će pokrenuti međunarodnu raspravu o merama zaštite, regulaciji i potencijalnoj komercijalizaciji ovakvih nalazišta. Ključno pitanje ostaje: prioritetizovati ekonomske koristi ili očuvanje osetljivih morskih ekosistema.
Napomena: Članak je zasnovan na objavljenoj naučnoj studiji i medijskim izveštajima; sve brojke i navodi preneti su u skladu sa izvornim izvorima.
Pomozite nam da budemo bolji.



























